Brent ostaje iznad 100 dolara: Skupa nafta ponovno prijeti inflaciji

Cijena nafte tipa Brent porasla je od kraja kolovoza za oko 16 posto, na približno 105 dolara po barelu, odnosno za gotovo 73 posto od početka godine. Rast prvenstveno odražava jačanje premije rizika nakon napada na saudijsku energetsku infrastrukturu i prekida rada naftovoda East-West, važne rute za dio izvoza mimo Hormuškog tjesnaca.

 

Pritisak na cijene dodatno se pojačao sredinom rujna. Nakon zatvaranja saudijskog naftovoda Brent se tijekom tjedna približio razini od 110 dolara po barelu, no posljednjih dana dio tog rasta je izbrisan. U petak, 18. rujna, zaključio je trgovanje na 104,87 dolara po barelu. Padu cijene pridonijele su naznake da bi dio kapaciteta naftovoda East-West mogao biti ponovno pokrenut u kratkom roku te privremeno preusmjeravanje dijela saudijskog izvoza alternativnim pravcima.

 

Ipak, poremećaji u opskrbi nisu u potpunosti otklonjeni. Saudi Aramco obustavio je dio isporuka europskim rafinerijama za listopad nakon oštećenja naftovoda, dok bi njegova potpuna obnova mogla potrajati nekoliko tjedana. East-West ima posebno važnu ulogu jer Saudijskoj Arabiji omogućuje izvoz preko Crvenog mora i zaobilaženje Hormuškog tjesnaca. Dulji poremećaj njegova rada stoga povećava ovisnost saudijskog izvoza o Hormuzu i osjetljivost tržišta na daljnju eskalaciju u regiji.

 

Tržište nafte zbog toga ostaje izrazito volatilno. Povratak Brenta s gotovo 110 na oko 105 dolara pokazuje koliko brzo cijena reagira na naznake normalizacije ponude, ali geopolitička premija i dalje ostaje visoka. Daljnje kretanje cijene prvenstveno će ovisiti o brzini obnove saudijske infrastrukture, sigurnosti ključnih pomorskih pravaca i mogućoj daljnjoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, stoji u HUP analizama.

 

Visoke cijene nafte istodobno povećavaju rizike za inflaciju, osobito u Europi koja je snažno ovisna o uvozu energenata. Zadržavanje Brenta iznad sto dolara  po barelu povećava troškove goriva, transporta i proizvodnje te može usporiti očekivano popuštanje inflacijskih pritisaka. Posljedice su već vidljive i na hrvatskom tržištu goriva: od 15. rujna najviša regulirana cijena osnovnog benzina iznosi 1,73 eura po litri, a dizela 1,85 eura, što je u oba slučaja šest centi više nego u prethodnom razdoblju.

 

Kratkoročno u HUP-u očekuju zadržavanje cijene Brent nafte iznad sto dolara po barelu, uz povišenu volatilnost. Najave djelomične obnove saudijskog naftovoda i preusmjeravanje dijela izvoza ublažavaju neposredne pritiske na ponudu, ali rizici ostaju usmjereni prema višim cijenama u slučaju novih poremećaja saudijske infrastrukture ili dodatnog ograničavanja prometa kroz Hormuški tjesnac.

U petak, 18. rujna, tromjesečni bakar na Londonskoj burzi metala trgovao se oko 14.500 dolara po metričkoj toni, čime se ponovno približio povijesno visokim razinama. Početkom rujna cijena je dosegnula oko 14.875 dolara po toni, a oporavku posljednjih dana pridonijeli su pokazatelji snažnije fizičke potražnje u Kini, najvećem svjetskom potrošaču bakra.

 

Strukturna slika i dalje ostaje potporna. Očekuje se snažna dugoročna potražnja povezana s podatkovnim centrima i razvojem umjetne inteligencije, obnovljivim izvorima energije, ulaganjima u elektroenergetske mreže i elektrifikacijom. Istodobno, ponudu ograničavaju poremećaji u nekoliko velikih rudnika te relativno sporo otvaranje novih proizvodnih kapaciteta.

 

Kratkoročna slika ipak je nešto uravnoteženija. Veća raspoloživost metala i rast zaliha ublažavaju pritiske na tržištu, dok neizvjesnost oko američke trgovinske politike i mogućih carina na rafinirani bakar ostaje izvor volatilnosti.

 

Kratkoročno očekujemo da cijena bakra ostane na povišenim razinama, uz moguće izraženije oscilacije ovisno o kretanju kineske i globalne potražnje, raspoloživosti zaliha te poremećajima na strani ponude. Dugoročnije, elektrifikacija, ulaganja u energetsku infrastrukturu i ubrzano širenje podatkovnih centara ostaju ključni čimbenici koji podupiru potražnju za bakrom.