Fed pokrenuo novi val na tržištima: Dolar skočio, burze pale

Na svjetskim su financijskim tržištima prošloga tjedna u središtu pozornosti bile središnje banke koje zbog povišene inflacije ponovno zaoštravaju monetarnu politiku. Američki Fed povećao je kamatne stope prvi put od 2023. godine i signalizirao da bi uskoro mogao uslijediti još jedan potez, što je ojačalo dolar i pritisnulo cijene dionica na većini svjetskih burzi. Negativan smjer pratile su i Zagrebačka burza te domaći dionički indeksi.

 

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je prošloga tjedna 1,1 posto, na 100,20 bodova, blizu najviše razine u sedam tjedana.

 

Prema euru je dolar ojačao jedan posto, pa je cijena europske valute skliznula na 1,1485 dolara. Još snažnije američka je valuta porasla prema jenu, za 2,1 posto, na 156,87 jena.

Nakon dvodnevne sjednice čelnici Feda u srijedu su povećali ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do četiri posto. Bio je to prvi rast američkih kamata od 2023. godine.

 

Takav potez tržišta su uglavnom očekivala, no pozornost ulagača privukla je poruka Feda da bi uskoro moglo uslijediti još jedno povećanje kamata kako bi se obuzdala inflacija.

 

Predsjednik Feda Kevin Warsh kazao je na konferenciji za medije da je američko gospodarstvo ojačalo od prethodne sjednice središnje banke, ali da u inflacijskim kretanjima nije zabilježeno dovoljno poboljšanja.

 

„Naš je glavni zadatak stabilnost cijena, a činjenica je da je inflacija previsoka, i to predugo razdoblje”, rekao je Warsh, dodavši da stabilnost tržišta rada i gospodarski rast ostavljaju prostor za povećanje kamata.

 

Na tržištu se procjenjuje da postoji više od 50 posto izgleda da će Fed kamate ponovno povećati već na idućoj sjednici u listopadu.

 

„Smatramo da je daljnje povećanje kamata u listopadu najvjerojatniji scenarij, s obzirom na nastojanja Feda da što prije spusti inflaciju prema ciljanih dva posto. Dodatna povećanja su moguća, ali nisu u našem osnovnom scenariju”, navode analitičari Goldman Sachsa.

 

Tržišni sudionici procjenjuju da bi u aktualnom ciklusu zaoštravanja monetarne politike moglo doći do ukupno tri povećanja kamata.

Dodatni problem središnjim bankama predstavlja snažan rast cijena nafte zbog krize na Bliskom istoku. Nafta je u posljednja dva tjedna poskupjela oko 20 posto, povećavajući rizik od novog jačanja inflacije širom svijeta.

 

Fed pritom nije jedina velika središnja banka koja zaoštrava monetarnu politiku. Europska središnja banka već je povećala kamatne stope, a u petak je to učinila i japanska središnja banka. Bank of Japan povećao je kamate za 0,25 postotnih bodova, na 1,25 posto, najvišu razinu u 31 godinu.

 

Britanska središnja banka ostavila je kamatne stope nepromijenjenima, ali je poručila da bi ih uskoro mogla povećati ako se cijene nafte zbog krize na Bliskom istoku zadrže na povišenim razinama.

 

Krajem tjedna ulagače je donekle ohrabrio pad cijena nafte tri dana zaredom, koji je potaknuo nadu da bi inflacijski pritisci mogli početi slabjeti.

Strah od dugotrajnije inflacije i viših kamatnih stopa pritisnuo je svjetska tržišta dionica. Na Wall Streetu su indeksi drugi tjedan zaredom većinom pali.

 

Dow Jones oslabio je 1,7 posto, na 51.682 boda, a S&P 500 skliznuo 0,1 posto, na 7.650 bodova. Tehnološki Nasdaq uspio je, međutim, ojačati 0,7 posto, na 26.522 boda.

 

Ulagače zabrinjava mogućnost da će više kamatne stope, kojima središnje banke pokušavaju suzbiti inflaciju, istodobno usporiti gospodarski rast. Pad cijena nafte pred kraj tjedna ublažio je gubitke, ali nije bio dovoljan za značajniji oporavak tržišta.

 

I na europskim su burzama cijene dionica većinom pale. Londonski FTSE indeks uspio je ojačati 0,1 posto, na 10.659 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,05 posto, na 25.304 boda, a pariški CAC 1,4 posto, na 8.065 bodova.

Smjer većine svjetskih tržišta pratila je i Zagrebačka burza. Crobex je prošloga tjedna skliznuo 0,17 posto, na 4.375 bodova, čime je oslabio treći tjedan zaredom. Crobex10 pao je 0,56 posto, na 2.851 bod, izgubivši sav dobitak iz prethodnog tjedna.

 

Među sektorskim indeksima najviše je pao Crobexkonstrukt, za 2,9 posto, a slijedio je Crobextransport s padom od 2,1 posto. Jedini je porastao Crobexturist, za jedan posto.

 

Redovni promet dionicama dosegnuo je 8,9 milijuna eura, oko 2,4 milijuna više nego tjedan dana prije. U blok trgovanju s pet dionica ostvareno je dodatnih 6,1 milijun eura prometa, od čega najviše dionicama Valamar Riviere, 2,2 milijuna eura, te Bosqara, 1,9 milijuna eura.

 

U redovnom trgovanju najlikvidnija je bila dionica Končara, s prometom od 2,1 milijun eura. Cijena joj je porasla 1,6 posto, na 1.042 eura.

 

Promet veći od milijun eura ostvaren je i dionicom Arena Hospitality Grupe, koja je pojeftinila 0,9 posto, na 45 eura. Povlaštenom dionicom Adris grupe protrgovano je 912 tisuća eura, a cijena joj je porasla gotovo jedan posto, na 104 eura.

 

Među likvidnijim izdanjima HT je izgubio 2,7 posto i tjedan završio na 39,10 eura, dok je dionica Zagrebačke banke ojačala 2,15 posto, na 23,80 eura.

 

Najveći rast među likvidnijim dionicama ostvario je Helios Faros, za 9,1 posto, dok je redovna dionica Adris grupe poskupjela 2,5 posto. Među izraženijim gubitnicima bio je AD Plastik, čija je cijena pala 3,7 posto.

 

Na Zagrebačkoj burzi prošloga se tjedna trgovalo s ukupno 56 dionica. Cijena njih 23 porasla je, 24 su pale, a devet ih je završilo tjedan bez promjene.

 

Kretanja na domaćem tržištu tako su se uklopila u širu sliku na svjetskim burzama, na kojima ulagači ponovno prilagođavaju očekivanja razdoblju viših kamatnih stopa. Ključno pitanje za tržišta u idućim tjednima bit će hoće li se rast cijena energije preliti u trajnije inflacijske pritiske i koliko će daleko središnje banke biti spremne ići sa zaoštravanjem monetarne politike.