Nitko ne razmišlja o riziku ovisnosti o jednom kupcu ili tržištu

Pišu: Anamarija Mujanović i Tomislav Pili

Neizvjesnost koja je pritisnula globalno gospodarstvo uslijed geopolitičkih potresa motivirala je domaće kompanije da počnu više obraćati pažnju na politički rizik, čulo se na okruglom stolu 'Rizik više nije iznimka – kako se prilagoditi', održanom u sklopu Financijskog foruma tjednika Lider. Panel je analizirao kako banke, fondovi, osiguravatelji i kompanije upravljaju financijskim i operativnim rizicima u uvjetima pojačane volatilnosti.

Koliko se geopolitički rizici mogu odraziti na poslovanje pokazuje i aktualni poremećaj u plovidbi Hormuškim tjesnacem. Primjerice, police osiguranja brodova prije napada SAD-a i Izraela na Iran kretale su se oko 50 tisuća eura. Danas vrijede pet milijuna eura, istaknuo je Alan Jelovečki, član Uprave Wiener osiguranja. Prema njegovim riječima, većina klijenata o rizicima razmišlja na način 'neće valjda mene', nema svijest o rizicima ni kako ih otkloniti.

Ipak, neizvjesnost u kojoj danas živimo mijenja i percepciju klijenata osiguravajućih kuća. Andrej Krvavica, direktor brokera u osiguranju Greco Croatia, otkrio je kako prije godinu dana domaće kompanije nisu toliko razmišljale o političkim rizicima.

– U Hrvatskoj o tom riziku nije ni trebalo razmišljati, ali danas počinjemo s klijentima razgovarati ima li smisla osigurati i taj rizik – istaknuo je Krvavica.

Andrej Krvavica

Osim toga, stavlja se općenito veći fokus na upravljanje rizicima. Financijski sektor, što zbog prirode svog poslovanja, ali i regulative, oduvijek obraća značajnu pažnju na rizike. No, nakon što je poučen učincima pandemije koronavirusa, sada i hotelski sektor detaljnije procjenjuje moguće rizike u poslovanju. Na pitanje o nevidljivim rizicima koje nitko ne osigurava, Alan Jelovečki izdvojio je gubitke i prekide u poslovanju koji su nastali kao rezultat, primjerice, poremećaja u opskrbnim lancima, zatim gubitka ključnog dobavljača ili ključnog tržišta.

– To je rizik biti ovisan o jednom tržištu ili kupcu, a na to nitko ne obraća pozornost – poručio je Jelovečki.

Jedna od specifičnosti našeg tržišta jest i veliki osigurateljni jaz, odnosno razlika između stvarne štete i osiguranog iznosa. U segmentu privatnih osoba i malih poduzeća taj je jaz vrlo visok, i do 80 posto.

– To se može promijeniti samo edukacijom. Razina financijske pismenosti je dosegla solidnu razinu, ali nije zastupljena pismenost o rizicima. Svi se zaustavljamo kod osiguranja automobila, ne razmišljamo o ostalim rizicima – istaknuo je Jelovečki.

Odavno je poznato kako najjeftinija polica osiguranja može, kad nastupi štetni događaj, postati najskuplja. Andrej Krvavica kaže kako primjećuje da pitanje cijene police više nije toliko bitno.

– To se u zadnjih 10 godina promijenilo, sve se manje priča o premiji – zaključio je Krvavica.

Alan Jelovečki

Tvrtke trebaju diverzificirati izvore financiranja

U okruženju promijenjenih kamatnih stopa i selektivnijeg pristupa ulaganjima, kapital postaje oprezniji, ali i fokusiraniji. Prema predsjedniku Uprave Escont Partnersa Ivoru Jelaviću na isti način na koji ulagači diverzificiraju portfelj i tvrtke bi trebale diverzificirati izvore financiranja.

– Sve više tvrtki odlučuje se na izlazak na tržište kapitala i burzu kao dio strategije rasta. Kod malih i srednjih poduzeća rizik je izraženiji, a investitori prije svega žele vidjeti jasnu viziju budućnosti – rekao je Jelavić dodajući da je važno educirati i kompanije i ulagače jer investiranje nije štednja i uvijek nosi određeni rizik.

Jelavić tvrdi i da tvrtke koje izađu na tržište kapitala često brže razvijaju organizacijske i upravljačke strukture nego što bi to postigle organskim putem.

– Burza bi trebala biti aktivno mjesto trgovanja vrijednosnim papirima, no domaće tržište još nije dovoljno razvijeno da u potpunosti podrži i manje poduzetnike, osobito kada je riječ o rizičnijim instrumentima – napomenuo je Jelavić.

Dodao je i da velik broj investicijskih prilika dodatno otežava odluke; kapitala ima, ali je sve teže istaknuti se i privući ga. Zato je za male poduzetnike ključno imati jasnu srednjoročnu i dugoročnu viziju te odabrati između sporijeg, organskog rasta ili brže ekspanzije uz pomoć investicija.

Ivor Jelavić

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić napomenula je da tvrtke u Hrvatskoj često zanemaruju osnovni financijski princip; dugoročne potrebe treba financirati dugoročnim kapitalom, a kratkoročne kratkoročnim. Umjesto toga, krediti se često koriste kao zamjena za equity.

– Na tržištu se sve više koriste dužnički instrumenti, uključujući korporativne obveznice, no razumijevanje njihovih rizika još uvijek je ograničeno. Investitori često ne razlikuju razinu rizika između državnih obveznica, obveznica velikih kompanija i onih manjih društava, iako razlika u prinosima jasno signalizira razinu rizika – rekla je Gažić dodajući da je važno izbjeći greške iz 2008. godine pa je tu edukacija investitora i odgovorno upravljanje rizikom ključ za održiv razvoj tržišta.

Napomenula je da su obveznice na razvijenim tržištima standardan izvor financiranja, a i u Hrvatskoj imaju potencijal, no preduvjet su informirani i educirani investitori.

– Nedavni IPO-ovi većinom su bili potaknuti generacijskom smjenom vlasništva, no poduzetnici prepoznaju da bez diverzifikacije vlasništva nema daljnjeg rasta. Iako IPO nosi značajne obveze kojih se mnogi plaše, u praksi se pokazuje da proces nije toliko kompleksan koliko se često percipira – rekla je Gažić.

Čelnica Zagrebačke burze napomenula je da je likvidnost na tržištu visoka, a interes investitora postoji pa bi uspješne IPO priče mogle potaknuti novi val izlazaka na burzu.

Ivana Gažiić

Menadžment je uvijek ključan faktor

– U uvjetima pojačanih geopolitičkih neizvjesnosti, kompanije postaju opreznije i sve više razmatraju kapital kao alternativu zaduživanju – zaključila je Gažić.

Predsjednik Uprave InterCapitala Ivan Kurtović potvrdio je da su za izlazak na burzu ključni rast i jasna vizija budućnosti kompanije.

– Menadžment je uvijek ključan faktor, tržišni uvjeti se brzo mijenjaju pa čak i velike kompanije moraju razmišljati i djelovati poput startupa – izjavio je Kurtović dodajući da ESG, energetika i digitalna transformacija jesu važni, ali da je puno važnija jasna strategija rasta.

I on je potvrdio da je diverzifikacija financiranja nužna te da kompanije ne bi smjele ovisiti o jednom izvoru jer se uvjeti na tržištu brzo mijenjaju.

– Čak i ako tvrtka nije listana, važno je pratiti tržište i biti spreman iskoristiti pravi trenutak za rast, uključujući i mogućnost izlaska na burzu – naglasio je Kurtović.

Ivan Kurtović

Iz perspektive private equity fonda govorio je Igor Čičak, predsjednik Uprave Provectus Capital Partnersa koji je napomenuo da u fazama transformacije i ubrzanog rasta ključnu ulogu preuzimaju private equity fondovi,  osobito kod kompanija koje trebaju stratešku, a ne samo financijsku podršku.

– Kapital sam po sebi nije dovoljan, kompanijama su potrebni i znanje, iskustvo i operativna podrška, što je prostor u kojem equity investitori donose dodatnu vrijednost – rekao je Čičak.

Dodao je da su banke primarno fokusirane na kreditiranje dok su manje sklone financiranju ekspanzije na nova tržišta. Tu equity partner preuzima dio rizika i aktivno sudjeluje u provedbi strategije.

– Ulazak private equity fonda često smanjuje percepciju rizika, zbog čega su banke spremnije sudjelovati u takvim transakcijama – istaknuo je Čičak.

Njegov fond iz investicije izlazi nakon pet godina, a prije svake investicije definiraju jasan plan rasta i potencijal izlaza koji je zapravo samo realizacija tog plana. I on se, kao i Gažić, složio da je važnije financirati rast kroz kapital, nego kroz dug pogotovo u krizama.

– Krize donose i prilike, a poduzetnici koji to prepoznaju i pravovremeno reagiraju mogu ostvariti značajan iskorak – zaključio je Čičak.

Igor Čičak