Iz finalne objave proizlazi da je njemački BDP u prvom kvartalu pao 0,3 posto kvartalno (-0,5 posto godišnje) nakon pada za 0,5 posto u zadnjem kvartalu 2022., pa je tamošnja ekonomija ipak ušla u recesiju.
Pritom je pad osobne potrošnje (-1,2 posto kvartalno) poništio oporavak građevinskih aktivnosti te investicija u opremu i postrojenja. U međuvremenu, glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za euro područje u svibnju, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku šalju nam konfliktne signale i ne ulijevaju povjerenje, stoji u HUP-ovoj analizi tjedna.
Nakon neznatnog pada, PMI indeks za uslužni sektor, kao najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje, zadržava se nadomak visokih 56 bodova, što je znatno iznad razine od 50 bodova iznad koje se (povijesno gledano) ne očekuje pad ekonomskih aktivnosti. Shodno tome, očekuje se da bi godišnja stopa rasta BDP-a u euro području u drugom kvartalu mogla biti malo iznad očekivanog rasta od 1,5 posto godišnje u prvom kvartalu. Istovremeno, daljnji snažan pad PMI indeksa za prerađivačku industriju ispod 50 bodova upućuje na recesiju u spomenutom sektoru.
Njemački IFO indeks poslovne klime također daje nepovoljne signale s obzirom na snažan pad ekonomskih očekivanja na horizontu od 6 mjeseci poglavito u prerađivačkoj industriji te trgovini. Štoviše, u IFO anketi postalo je evidentno da glavni poticaj rastu prerađivačke industrije – visoko stanje neizvršenih narudžbi nagomilanih tijekom pandemije – sve više gubi značaj.
Sve spomenuto upućuje na jačanje negativnih rizika po rast BDP-a u drugoj polovici godine. Suprotno očekivanju većine da će pad cijena energenata imati blagotvoran utjecaj na ekonomiju u drugoj polovici godine, mi smatramo nevjerojatnim da će domaća potražnja ostati imuna na snažan kumulativni porast referentnih kamatnih stopa od 375 baznih bodova od ljeta lani naovamo.
S obzirom na to da su sve vodeće centralne banke također značajno pooštrile uvjete financiranja, teško je nadati se da slaba domaća potražnja mogla biti kompenzirana održivim rastom izvoza pogotovo nakon što je rast eura pogoršao konkurentnost.
Tijekom zadnjih 50 godina u Njemačkoj je svaki ciklus rasta kamatnih stopa redovito vodio u recesiju uz prosječni odmak od početka podizanja ključnih kamata do početka recesije. Sve u svemu, u 2023. očekujemo mali rast ekonomije euro područja od oko 0,3 posto uz pad njemačkog BDP-a od oko 0,3 posto.