1000 najvećih: Izdanje koje godinama drži gospodarstvo na ultrazvuku

Ovog tjedna uz Lider je izašla publikacija 1000 najvećih. Prvi put objavljena je kao samostalno izdanje 27. lipnja 2008. godine. Domaća poslovna scena našla se na ultrazvuku, kako je u uvodniku napisao glavnu rednik Lidera Miodrag Šajatović.

Alat za business intelligence

Podsjetio je i na procjenu o tome da je 90 posto podataka potrebnih za efikasan proces poslovno-obavještajnog djelovanja (business intelligence) javno. To su shvatili i poduzetnici. Zato ne čudi što Liderovi novinari u posjeti hrvatskim tvrtkama susretima s hrvatskim nerijetko na radnim stolovima poduzetnika i menadžera nalaze 1000 najvećih. 

Ta je publikacija postala nezaobilazan poslovni podsjetnik tijekom cijele godine – za provjeravanje pozicije vlastite tvrtke na tržištu i usporedbu s konkurentima.  

Tko je preživio u top 10

Lider je već godinu ranije, početkom lipnja 2007., objavio publikaciju s listama 500 najboljih (prema novostvorenoj vrijednosti) i 500 najvećih (prema ukupnom prihodu) na osnovu rezultata poslovanja iz 2005. i 2006. godine. Tako već sad, s podacima iz ovogodišnje publikacije (za 2025.) možemo promatrati promjene u vrhu hrvatskog biznisa u proteklih dvadeset godina.

U top 10 ostale su samo četiri tvrtke – Ina, HEP, Konzum (plus) i Zagrebačka banka. Pliva se popela sa 12. na 8. poziciju, Petrol sa 90. na 6., a Spar Hrvatska sa 129. na 7.  Prvo plinarsko društvo danas je na drugoj poziciji, a tada je još bilo u vlasništvu E.ON-a s prihodima od 3,96 milijuna eura, daleko od 1000 najvećih. Listu je tada zatvarao Vagros Zagreb s prihodom od 10,55 milijuna eura. Tvrtka je u međuvremenu otišla u stečaj.

Najveći pobjeđuju inflaciju

Inače, prag za ulazak među 1000 najvećih u proteklih 20 godina više je nego udvostručen – porastao je za 129 posto. S obzirom na inflaciju koja je u tom razdoblju bila oko 64 posto, može se reći da su najveće hrvatske kompanije uvjerljivo pobijedile inflaciju. Rasle su dvostruko brže od rasta cijena, unatoč šestogodišnjoj financijskoj recesiji, pandemiji, ratnim prijetnjama i energetskim krizama.   

Lidl je na aktualnoj listi peti, a prvih 13 trgovina u Hrvatskoj otvorio je tek 2006. Novi je i D. Trading, brzorastuća energetska ispostava DTEK-a u vlasništvu ukrajinskog biznismena Rinata Ahmetova (vlasnika NK Šahtar), osnovan 2021. 

Trgovci – pobjednici proteklih 20 godina

Najveći dobitnici u samom vrhu biznisa u ovih dvadeset godina svakako su trgovci. Konzumu (plus) pridružili su se Lidl (5.) i Spar (7.). Tome možemo dodati Lidlovu sestrinsku kompaniju Kaufland, koji je skočio do 15. pozicije, te veliki rast Plodina (sa 59 na 11. poziciju), Studenca (sa 95. na 16.) i Tommyja (sa 94. na 21.). Očito, trgovci su se pokazali kao najveći profiteri razdoblja otvaranja Hrvatske, koja je uz to precijenjenim tečajem kune pogodovala rastu uvoza.  

Prošlo zlatno doba telekoma

S druge strane, iz top 10 ispala su čak tri telekoma – HT i tadašnji T-Mobile, te A1 Hrvatska (nekadašnji Vipnet). Pritom je HT u međuvremenu objedinio poslovanje, ali je 2025. ostvario prihode čak 31 posto niže nego što su bili zbrojeni rezultati iz 2005. No, telekomi i dalje posluju vrlo dobro – HT je 12., a A1 Hrvatska 26. 

Međutim, prošlo je najlukrativnije doba kad su se impulsi plaćali 'suhim zlatom', a mobiteli 'dijamantima'. Tehnološke promjene, nestajanje fiksne telefonije, pad cijena uređaja potaknute konkurencijom s Dalekog istoka i ukidanje roaminga unutar EU pridonijeli su zaustavljanju strelovitog rasta.    

Novo energetsko dijeljenje karata

Energetičari su u top 10 ostali jaki, samo su malo 'promiješali karte'. Uz Inu je ostao HEP, ali su dvije HEP-ove tvrtke skliznule – HEP – ODS sa 9. na 23. poziciju, a HEP – proizvodnja sa 10. na 17. U top 10 ušli su već spomenuti PPD Pavla Vujnovca i slovenski Petrol nakon preuzimanja Croduxa. 

Zagrebačka banka ostala je jedini predstavnik bankarskog sektora u top 10 jer je PBZ je pao sa 7. na 18. poziciju, ali to ne znači da su bankari oslabjeli – i dalje su uvjerljivo najlukrativniji sektor s profitabilnošću od 40,5 posto. S njima se može usporediti samo profitabilnost igara na sreću.

Prihodi rasli triput brže od dobiti

Inače, 1000 najvećih kompanija prošle je godine povećalo prihode 8,8 posto, pa su opet rasle brže od  inflacije (3,3 posto). No, iskazale su vrlo suzdržanu bruto dobit od samo 2,9 posto. Teško je 'na prvu' reći je li tome razlog lošije poslovanje, ili pojačane investicijske aktivnosti i oprez zbog prijetećih globalnih tektonskih poremećaja. A možda najveći znaju više od ostalih – zahvaljujući jakim analitičkim službama, ali i uz asistenciju umjetne inteligencije.    

Umjetna inteligencija presudna za budućnost

Upravo će alati AI imati presudan utjecaj na buduće poslovanje svake tvrtke. Tko ih ne bude dobro upotrijebio propast će, ili bar stagnirati. Naravno, danas već praktički svi primjenjuju AI, pa smo i mi prvi put koristili taj alat za uređivanje tablica u ovoj publikaciji. Podaci su ostali isti kao u 'ručnoj obradi', ali su rezultati isporučeni znatno brže. 

Najava budućih pobjednika

Uostalom, sve veći utjecaj umjetne inteligencije na poslovanje imamo i u ovoj publikaciji. Među 1000 najvećih prvi se put plasirao zagrebački Cirtuo, kojeg je prošle godine preuzela britanska Coupa. Tvrtka se bavi poslovnim savjetovanjem, a njena platforma koja pruža rješenja za upravljanje kategorijama nabave (Category Management) temeljena na umjetnoj inteligenciji.

Baš kao prije dvadeset godina, lista 1000 najvećih i dalje nije samo presjek sadašnjosti – nego i najava budućih pobjednika.