Sporazum EU i Indije udvostručit će razmjenu na 360 mlrd. eura

(HUP) pozdravila je širenje mreže trgovinskih ugovora Europske unije (EU), koja je nakon sporazuma s Mercosurom, ovog tjedna ušla i u opsežan trgovinski dogovor s Indijom, najbrže rastućim velikim tržištem svijeta čiji BDP raste realnim stopama iznad 6 posto. To je HUP naveo u Fokusu tjedna svojeg glavnog ekonomista Hrvoja Stojića, uz procjenu da dogovor s Indijom može udvostručiti današnju razmjenu roba i usluga dvaju tržišta koja iznosi 180 milijardi eura, što bi moglo trajno promijeniti trgovinske i investicijske tokove između Europe i Indije.

- Iskustva EU pokazuju da trgovinski ugovori nakon njihova stupanja na snagu ubrzavaju rast robne razmjene prosječno za oko 3 postotna boda, pri čemu su učinci su snažniji kod sporazuma koji, uz carine, smanjuju i regulatorne prepreke. Najnoviji sporazum podržava godišnji rast izvoza EU za 15,5 milijardi EUR godišnje (+0,3 posto), ubrzava rast BDP za 0,1 postotni bod i potencijalno 'briše' četvrtinu gubitaka zbog američkih carina – navedeno je u analizi HUP-a.

HUP je potom istaknuo kako je previđeno postupno ukidanje carina s prosječne razine od 15 posto, uz jačanje regulatorne suradnje i povećanje pravne sigurnosti ulaganja. Stoga će, procjenjuju, najviše 'profitirati' sektori više dodane vrijednosti, odnosno strojarstvo, elektroindustrija, auto i avio industrija, farmaceutika, kemijska industrija, ICT i energetika, kao i digitalne, inženjerske usluge.

Carine na automobile padaju sa 110% na 10%

- Nominalno najveći pad carina je u izvozu motornih vozila - sa 110% na 10% (uz kvotu od 250.000 vozila godišnje), dok u mnogim kategorijama današnje carine, koje za strojeve i kemikalije dosežu 44%, odnosno 22%, postupno padaju na 'nulu', čime se bitno mijenja konkurentnost EU proizvoda na indijskom tržištu. Posebno se ističe izvoz nuklearnih tehnologija i opreme, koja generira više od četvrtine EU izvoza i najviše pogoduje Francuskoj. Fazna redukcija carina indijskim industrijama daje prostor za prilagodbu, a europskim kompanijama osigurava predvidiv okvir za ulaganja i prilagodbu dobavnih lanaca – konstatira se u Fokusu tjedna.

Stoga se otvara prilika za jačanje, diverzifikaciju lanaca nabave te srednjoročno pozicioniranje europskih i hrvatskih tvrtki uključenih u lance vrijednosti EU-a, uz upozorenje da dio indijskih tržišta preferira konkurentnost u cijeni i troškovnoj strukturi, dok europska industrija prvenstveno konkurira tehnologijom i pouzdanošću. To je prije svega slučaj kod intermedijarnih dobara.

Hrvatska industrija električne opreme može profitirati

Unatoč tome, HUP je od domaćih sektora koji bi mogli profitirati od sporazuma s Indijom izdvojio sektore proizvodnje električne opreme, transportnih sredstava i metalnih proizvoda, koji su u prošloj godini dosegnuli rast outputa od oko 10 posto, odnosno udvostručili ga u usporedbi s prosjekom u prethodne tri godine.

- Važan dio sporazuma odnosi se i na usluge, gdje Indija preuzima dosad najambicioznije obveze, osobito u financijskim uslugama, pomorskom prometu i povezanim djelatnostima, uz jaču zaštitu ulaganja i smanjenje regulatorne neizvjesnosti. Trgovina uslugama između EU i Indije već premašuje 60 milijardi EUR godišnje, a usluge u prosjeku generiraju više od dvije trećine dodane vrijednosti u europskom izvozu, što objašnjava zašto liberalizacija u tom segmentu ima snažan multiplikativni učinak. Time se dodatno otvara prostor za rast aktivnosti poput dizajna, servisa, logistike, digitalnih rješenja i upravljanja podacima, čime se trgovinski odnos postupno pomiče izvan okvira klasične razmjene robe – napomenuli su u HUP-u.

Sporazum ima i investicijsku dimenziju, jer već sad izravna ulaganja EU u Indiji iznose 15 posto svih izravnih stranih ulaganja, odnosno oko 140 milijardi eura. Riječ je većinom o ulaganjima u industriju, energetiku i digitalne djelatnosti.

Indija može postati ključni oslonac Europe izvan transatlantskog prostora

HUP je na kraju ocijenio da Indija sad ima potencijal postati ključni oslonac europske trgovinske politike izvan transatlantskog prostora, dok bi kombinacija sporazuma s Indijom i Mercosurom predstavljala bi jedno od najvećih trgovinskih postignuća Europe, jer bi se stvorilo bescarinsko područje s 2,1 milijardi ljudi.

Što se tiče prilika za domaće poduzetnike, HUP je još upozorio da ugovori o slobodnoj trgovini sami ne jamče ekonomske dobitke jer njihov učinak ovisi o domaćim politikama i investicijskom okruženju. Stoga bi u Hrvatskoj trebalo osigurati konkurentnu cijenu energije i snažniju infrastrukturu, jačati izravne potpore za veća kapitalna ulaganja i skaliranje srednjekapitaliziranih poduzeća, smanjiti porezni klin na srednje i više plaće te provesti aktivne politike tržišta rada, s naglaskom na zapošljavanje mladih, razvoj STEM i dualnog obrazovanja i zadržavanje visokokvalificiranih kadrova.