Novi zakon o potrošačkim kreditima pooštrava zaduživanje građana

U zakonodavnu proceduru ušao je novi zakon o potrošačkim kreditima (ZOPK), koji će građanima donijeti europski štit od pada u prezaduženost. Međutim, predloženim rješenjem nisu potpuno zadovoljni ni oni koje bi nova regulativa trebala štititi, a ni oni od kojih zakon štiti.

Prije desetak dana njegov nacrt predstavljen je saborskim zastupnicima. U najkraćim crtama, regulativa će se ubuduće proširiti na rizičnije oblike kreditiranja, i to uz preciznija pravila informiranja, postroženu procjenu kreditne sposobnosti te uvođenje sustava savjetovanja o dugu.

Cilj je spriječiti da potrošač dobije kredit koji realno ne može otplaćivati. Prezaduženost građana i dalje je gorući društveni problem unatoč naoko boljoj situaciji u proteklih nekoliko godina. Posljednji podaci Financijske agencije (Fina) pokazuju da je potkraj travnja više od 196 tisuće građana imalo blokirane račune. Iako se njihov broj kontinuirano smanjuje – na godišnjoj razini jedan ih je posto manje – njihov dug isto tako neprekidno raste. Dosegnuo je 3,1 milijardu eura, gotovo četiri posto više nego godinu prije.

Pad broja blokiranih posljedica je toga što je dio građana uspio nabaviti novac za otplatu dugova, ali i zakonske obveze da Fina briše iz evidencije blokirane kod kojih nema nikakvih aktivnosti, odnosno koji ne podmiruju obveze. Najveći je problem u tome što statistika zapravo ne pokazuje prave razmjere problema jer bilježi samo aktivne ovrhe na Fini, kaže Igor Škrgatić, direktor tvrtke specijalizirane za pomoć blokiranima BE-ON savjetovanje.