Od bana Jelačića do HDZ-a: 173 godine Hrvatske gospodarske komore

Nakon što je u Beču 1850. donesen novi zakon o trgovačko-obrtničkim komorama bilo je potrebno osnovati trgovačko-obrtničku komoru u Zagrebu. Stoga tadašnji ban Josip Jelačić već sljedeće godine povjerava Nikoli Nikoliću, zagrebačkom trgovcu, konstituiranje takve institucije. 

Na zagrebačkom je području tada živjelo 3826 trgovaca i obrtnika s pravom glasa. Oni su se sastali krajem 1851. i izabrali prve vijećnike buduće zagrebačke komore koji su 16. veljače 1852. održali konstituirajuću sjednicu Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu. Prvi predsjednik preteče Hrvatske gospodarske komore (HGK) bio je zagrebački trgovac Anastas Popović. 

Komora je imala dva odsjeka: trgovački i obrtnički, od kojeg je kasnije nastala Hrvatska obrtnička komora (HOK). Već 1866. imala je prvog izravnog zastupnika u Saboru. Istaknuti pravnik, javni  djelatnik i kasnije zagrebački načelnik Dragutin pl. Cekuš bio je prvi institucionalni predstavnik organiziranog gospodarstva u zakonodavnom tijelu Hrvatske.

Komora se zalagala za izgradnju željezničke pruge od Zidanog mosta do Zagreba i dalje do Siska i Karlovca, kao i pruge od Karlovca do Rijeke, za regulaciju Save i izgradnju Karolinske ceste, te organizaciju gospodarsko-obrtničkih izložbi i osnivanje tehničkih učilišta u Zagrebu.

Na inicijativu tadašnjeg predsjednika Komore, poznatog arhitekta Vjekoslava Heinzela, 1914. izgrađena je zgrada na Rooseveltovu trgu u kojoj i danas sjedište HGK. U 1920-ima komora je bila znatno modernizirana, pa je postala snažna i ugledna institucija u europskim razmjerima. Jedno vrijeme funkcionirala je sa zasebno formiranim Trgovinskom i Industrijskom komorom, do 1962., kada je ponovno osnovana jedinstvena Privredna komora Hrvatske. Od 1991. djeluje pod današnjim nazivom, a zadržala je ustroj koji se temelji na europskoj tradiciji organiziranja komora, s obvezatnim plaćanjem članarine.

Reforma članarine i politička pozadina

Ta se odredba za vrijeme korona krize našla pod velikim kritikama cjelokupne (poslovne) javnosti predvođene novoosnovanom Udrugom. Vlast je morala popustiti – od 2022. članarina nije obvezna za male poduzetnike, odnosno za 95 posto tvrtki. Iako se morala malo 'stisnuti', HGK je sudeći prema financijskim izvještajima, uspjela amortizirati taj udarac.

Iako HGK figurira kao asocijacija gospodarstvenika, nije neovisna od politike. To pokazuje činjenica da su od 1990. do danas na njenom čelu praktički cijelo vrijeme bili visokopozicionirani članovi HDZ-a. Od 1990. do 1993. predsjednik HGK bio je Ivica Gaži, a zamjenjuje ga Mladen Vedriš, koji je iz HDZ-a izašao sredinom 1994., a u studenome 1995. podnio je ostavku.

Umjesto njega na Rooseveltov trg dolazi Nadan Vidošević, kojeg HDZ izbacuje iz svojih redova 2009., nakon što se kao nezavisni kandidat kandidirao na predsjedničkim izborima. No, ostao je na čelu HGK do uhićenja 2013., kad ga na nekoliko mjeseci mijenja Sabina Škrtić, tadašnja pomoćnica ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Uobičajena situacija vraća se već izborom Luke Burilovića, koji je od 2014. do danas na čelu HGK.