Biznis i politika
StoryEditor

Plenkovićeva Vlada u dvije godine zaposlila 5000 novih uhljeba, od toga 1500 u ministarstvima i Vladi

19. Rujan 2022.
Andrej Plenkovićfoto Ratko Mavar

U dvije pandemijske godine, kad je već svatko od nas pomislio da je i država shvatila da se uz malo digitalizacije dobar dio poslova može obavljati online i da joj tolika javna uprava nije najpotrebnija, ipak su se nastavili trendovi rast zapošljavanja na službeničkim poslovima. Istodobno, riječ je o razdoblju drugog mandata Vlade Andreja Plenkovića, pa je zanimljivo pogledati koliko su široke ruke bili oko zapošljavanja.

A brojke sugeriraju itekako jesu: od 2020. do kraja lipnja 2022. godine tako je, ako je suditi prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo pravosuđa, u javnom sektoru broj zaposlenih povećan za pet tisuća novozaposlenih. Tako je zadnjeg dana lipnja 2022. godine u javnom sektoru bilo zaposleno 175.913 ljudi, a na 30. lipnja 2020. godine bilo je zaposleno 170.915 osoba.

U drugom mandatu Plenkovićeva je Vlada samo u državnim tijelima, Vladi, ministarstvima, središnjim državnim uredima i slično zaposlila oko 1500 novih ljudi. Početkom 2020. tamo je radilo 31.954 osoba, a s krajem lipnja ove godine u državnim je tijelima bilo zaposleno 33.105 ljudi. S tim da u taj broj ne ulaze zaposleni u Ministarstvu unutarnjih poslova. U tom sustavu radi 25.431 ljudi i tamo je u dvije pandemijske godine broj zaposlenih također rastao – za svega 6 osoba!

A država je, čini se, agilna samo kada je u pitanju zapošljavanje u državnim tijelima i u javnoj upravi. Kad se trebaju dati otkazi, onda su malo sramežljiviji. Očito da svi u državi rade vrhunski posao i nitko ne talasa, ako baš ne mora. Naime, da bi državni službenik dobio otkaz, mora ići na Službenički sud jer se tamo rješavaju 'teške povrede službene dužnosti', a tamo vlada sve samo ne užurbana atmosfera.

– U 2022. godini Službenički sud izrekao je ukupno šest kazni prestanka državne službe, u 2021. izrekao je jednu kaznu prestanka državne službe, a u 2020. dvije – odgovorili su u Ministarstvu pravosuđa i dodali da se pri određivanju kazne, odnosno pri odluci hoće li se odlučiti za najtežu kaznu prestanka radnog odnosa, uzima u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti državnog službenika, okolnosti u kojima je povreda počinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani državnog službenika. Najčešće je to korupcija, a ne nerad.

24. rujan 2022 12:05