Kraj crne liste: Ministarstvo briše stotine kažnjenih poslodavaca

Hrvatsko tržište rada suočava se s velikim regulatornim zaokretom. Jedna od najvažnijih promjena u Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada odnosi se na takozvanu crnu listu poslodavaca, na kojoj se danas nalazi više od 600 tvrtki, obrta i javnih ustanova.

Dosadašnji sustav bio je iznimno rigidan jer se na listu moglo dospjeti ne samo zbog klasičnog rada na crno, već i zbog banalnih administrativnih pogrešaka poput zakašnjele prijave ili odjave radnika na HZMO. Jednom upisan na listu, poslodavac je na njoj ostajao čak šest godina, bez mogućnosti brisanja, a najteža posljedica te mjere bila je potpuna blokada i zabrana izdavanja novih dozvola za boravak i rad stranim radnicima.

15 dana za čišćenje liste

Pravila igre sada se drastično mijenjaju, što donosi veliko rasterećenje za poduzetnike. Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić objašnjavaju kako se na listi po novom režimu može biti samo jednu godinu.

Dora Ljevar

Ova promjena donosi i hitne obveze za državnu administraciju. Ministarstvo rada morat će u roku od 15 dana od stupanja zakona na snagu izbrisati sve poslodavce kojima je već isteklo godinu dana na crnoj listi. Oni koji su na listi završili zbog određenih prekršaja moraju prethodno platiti sve izrečene kazne. Nakon što poslodavci Ministarstvu dostave dokaz o uplati i zahtjev za brisanje, odluka o uklanjanju s liste morat će biti donesena u ekspresnom roku od tri dana.

Time se konačno napušta sustav u kojem je sitni birokratski propust godinama paralizirao poslovanje i zapošljavanje deficitarnih stranih radnika.

Stroža evidencija

Druga velika novost odnosi se na vođenje evidencije rada. Poslodavci i agregatori ubuduće će morati evidentirati znatno širi krug ljudi, što znači da će se podaci, osim za radnike s ugovorima o radu, morati voditi i za osobe koje rade temeljem studentskog ili učeničkog ugovora.

Danijel Pribanić

S druge strane, radnici koji rade temeljem ugovora o djelu neće se prijavljivati u ovu evidenciju, s obzirom na to da takav oblik rada i dalje nosi visoki rizik od toga da bude proglašen prikrivenim radom. Točan način vođenja nove evidencije detaljno će se urediti Pravilnikom, čije se donošenje očekuje u roku od tri mjeseca od stupanja zakona na snagu.

Strani radnici moraju progovoriti hrvatski

Dok se s jedne strane liberalizira administracija oko crnih lista, novi Zakon o strancima pred poslodavce stavlja novi izazov. Za produljenje dozvole za boravak i rad, strani će radnici morati dokazati osnovno poznavanje hrvatskog jezika.

Ova obveza stupa na snagu za godinu dana, što znači da poslodavci nemaju vremena za čekanje. Tvrtke već sada moraju organizirati ili omogućiti svojim stranim radnicima pohađanje tečajeva hrvatskog jezika kako bi oni na vrijeme položili propisani ispit i zadržali pravo na rad u Hrvatskoj.

Zbog svega navedenog, poslodavci koji se još uvijek nalaze na crnoj listi trebali bi odmah provjeriti svoj status i poduzeti korake za brisanje. Neovisno o tome, poslovnoj se zajednici savjetuje što ranije pokretanje postupaka zapošljavanja i produljenja dozvola za strance jer su ti procesi u praksi i dalje administrativno iznimno zahtjevni i dugotrajni.