Manjak kapitala glavna prepreka prerastanju startupa u velike tvrtke

Dostupnost kapitala najznačajnija je prepreka bržem rastu i razvoju domaćih startupa, poruka je s panela 'Scale-up Hrvatska: Zašto nemamo više velikih investicijskih priča'. Panel je održan u sklopu Liderove Investicijske konferencije koja se u petak održala u Zagrebu, a želio je dati odgovor zašto Hrvatska ima sve više uspješnih startupa, a premalo kompanija koje prerastu u ozbiljne scale-up priče.

Jedna od takvih, rijetkih uspješnih priča je Infobip, koji je postao globalno prepoznatljiva i relevantna tehnološka kompanija koja je u zadnjih nekoliko godina preuzela nekoliko manjih kompanija. No, to ne znači da je taj put preporučljiv svima. Općenito, ne postoji magični recept za uspjeh, svaka firma ima svoj put, istaknula je Lucija Reić, voditeljica startup ekosustava u Infobipu.

Obratite pažnju na marketing

U tom kontekstu, Reić je poručila poduzetnicima da, iako rade lokalno, neka pokušaju razmišljati globalno. - Neki naši konkurenti su išli u drugom smjeru. Mislim da nije nužno loša odluka u nekim startupima koji odluče pronaći novog vlasnika, poput Photomatha kojeg je preuzeo Google – naglasila je Reić.

Poduzetnicima je savjetovala da obrate pažnju na marketing, odnosno da 'grade hype'. - Kad se skalira na drugo tržište, jako je bitno pronaći dobre savjetnike kojima vjerujete, koji će vam pomoći u širenju portfelja klijenata – poručila je Reić.

Lucija Reić, voditeljica startup ekosustava u Infobipu

Pontis Technology krenuo je drugim smjerom. Već vrlo brzo nakon osnivanja 2022. godine, tvrtka je kupila manju kompaniju, podsjetila je Nataša Zec, glavna izvršna direktorica. - Sada smo se spojili s drugom firmom, pa ćemo poslovati na tri kontinenta. Sada sve to treba uklopiti, intenzivno radimo na spajanju u novu firmu i uklapanju zaposlenika, njih 250 – kazala je Zec. Rastu Pontis Technologyja doprinio je i američki ulagač koji je uložio 500 tisuća eura temeljnog kapitala.

Nataša Zec, glavna izvršna direktorica Pontis Technologyja

- Uvijek je puno lakše kad imate nekoga na koga se možete osloniti, ali kapital nije jedini preduvjet uspjeha, trebate znati što ćete s tim kapitalom učiniti – istaknula je Zec.

Uz Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR), startupi mogu računati i na pomoć u kapitalu od Hamag-Bicro, podsjetio je Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave – Hamag-Bicro i HBOR su državne institucije kojima je smisao postojanja pomaganje poduzetnicima, posebno onima fragilnijima, kao što su startupi. Kod tehnoloških startupa prisutan je problem što ih banke ne prate jer nisu bankabilni – naglasio je Vrbanec.

Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave Hamag-Bicra

Hamag-Bicro startupima može ponuditi čitav niz natječaja koji su pogodni za financiranje u svakoj fazi njihova razvoja, pa je tako sada aktualan natječaj s grantovima do 50 tisuća eura. Paralelno s time, postoji i niz instrumenata koje provodimo, kada se nakon završetka razvojne faze mogu odobriti vrlo jeftini krediti do 150 tisuća eura – pojasnio je Vrbanec.

Mirovinci ne mogu biti glavni ulagači

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) dodatno želi pogurati veće sudjelovanje privatnog kapitala u financiranju, pojasnila je Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća. Zbog toga je Hanfa pokrenula sandbox u suradnji sa 43 partnera u kojem poduzeća, uključujući i startupe, mogu dobiti pregled kako bi to izgledalo kada bi se financirali na tržištu kapitala.

Sudjelovanje u sandboxu je besplatno i povjerljivo. Prijave se otvaraju u rujnu, a Hanfa sada provodi seriju radionica s poduzetnicima. Tako je idući tjedan na rasporedu online radionica za VC/PE financiranje. U Osijeku će se 17. lipnja održati uživo radionica na kojoj će predstavnici Žita prenijeti svoja iskustva iz početne ponude dionica (IPO).

Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe

U Žito su uložili i mirovinski fondovi kao najveći institucionalni ulagači na domaćem tržištu. Na pitanje kolike su šanse da se mirovinski fondovi više otvore prema startupima, Anamarija Staničić je podsjetila da su limiti ulaganja za mirovinske fondove prilično veliki, ali kategorije A i B imaju ograničenje od 20, odnosno 15 posto udjela u imovini uložene u alternativne investicijske fondove. - Ako se ta ulaganja diverzificiraju, to su prilično velika sredstva na raspolaganju. Međutim, mirovinski fondovi ne mogu biti jedini i pretežiti investitori u AIF-ove. Treba nam više drugih ulagača za to tržište – naglasila je Staničić.