Pribičević: Zašto Hormuški tjesnac nije samo priča o nafti

O Hormuškom tjesnacu najčešće se govori u kontekstu nafte, no to je pojednostavljenje koje, kako upozorava ekonomistica Vedrana Pribičević u objavi na LinkedInu, skriva važniju dimenziju. Riječ je o jednom od ključnih logističkih čvorišta globalne kemijske i industrijske ekonomije.

U svojoj objavi izdvaja tokove koji su manje vidljivi, ali ekonomski iznimno osjetljivi. Navodi da oko 36 do 39 posto globalne proizvodnje helija prolazi tim putem, kao i oko 34 posto svjetske trgovine ureom te oko 50 posto pomorskog transporta sumpora. Uz to, kroz Hormuz ide i oko 34 posto europskog uvoza etilen glikola te između 8 i 10 posto globalne proizvodnje polimera.

Riječ je, ističe, o ulaznim inputima u industrijske sustave iz kojih se proizvode kompleksni proizvodi visoke dodane vrijednosti.

Objašnjava da je riječ o primjeru multivektorskog šoka koji nije ograničen samo na energiju. Helij, navodi, nije zamjenjiv u MRI uređajima i poluvodičkoj industriji. Urea i sumpor temelj su globalne proizvodnje hrane, dok su etilen glikol i polimeri infrastruktura industrije, od tekstila do automobila i elektronike.