Zašto Europa zaostaje za SAD-om? ECB pronašao trećinu odgovora

Kad bi udio zaposlenih u velikim i malim poduzećima u Europskoj uniji bio jednak onome u Sjedinjenim Državama, EU bi mogao smanjiti približno trećinu svojeg zaostatka u produktivnosti za SAD-om, prenosi Reuters. Pokazuje to analiza Europske središnje banke (ECB), koja upozorava da europske tvrtke relativno često nastaju, ali znatno teže rastu.

Riječ je o procjeni učinka veličine poduzeća, a ne o prognozi da će jedna reforma sama ukloniti trećinu razlike. Analitičari ECB-a računali su što bi se dogodilo kada bi EU imao američki raspored zaposlenih prema veličini tvrtki, uz nepromijenjenu produktivnost svake skupine. Prema ECB-u, velika europska poduzeća stvaraju približno dvostruko veću dodanu vrijednost po zaposlenome od mikropoduzeća.

Razlika u strukturi gospodarstva pritom je velika. U tvrtkama s manje od deset zaposlenih radi nešto više od petine zaposlenih u EU-u, otprilike dvostruko veći udio nego u SAD-u. Veće tvrtke lakše raspoređuju troškove razvoja na više proizvoda i tržišta, ulažu u tehnologiju te privlače kapital potreban za daljnje širenje.

ECB kao jednu od prepreka rastu izdvaja rascjepkanost europskog tržišta. Poduzeće koje se širi iz jedne članice u drugu može se susresti s različitim pravilima osnivanja društava, upravljanja i financiranja. Inovativnim tvrtkama dodatni je problem pristup kapitalu u kasnijim fazama rasta, kada im trebaju veća ulaganja.

Zato se neke odlučuju za pravne strukture u SAD-u, osobito u saveznoj državi Delaware, koje su međunarodnim ulagačima već dobro poznate. ECB-ova analiza te prepreke prati od osnivanja tvrtke do prikupljanja kapitala i širenja poslovanja.

Odgovor je EU Inc.

Jedan od mogućih odgovora je EU Inc., zajednički oblik trgovačkog društva koji je Europska komisija predložila u ožujku. Tvrtke bi ga mogle odabrati umjesto odgovarajućeg nacionalnog pravnog oblika. Prema prijedlogu, osnivanje bi bilo digitalno, s ciljem dovršetka postupka u 48 sati i administrativnim troškom do 100 eura. Zajednička pravila trebala bi pojednostavniti i izdavanje udjela te prikupljanje ulaganja preko granica. Prijedlog Komisije i ECB-ova ocjena još su predmet zakonodavnog postupka.

Za hrvatsku tvrtku koja planira poslovati u više članica takav bi okvir mogao značiti manje pravnih prilagodbi pri širenju i poznatiju strukturu za strane ulagače. Učinak će, međutim, ovisiti o konačnom tekstu propisa i njegovoj primjeni. Porezi, radno pravo i velik dio stečajnih pravila i dalje bi ostali u nadležnosti država članica. ECB stoga ne procjenjuje koliko bi sam EU Inc. povećao produktivnost: njegova je ključna poruka da europskim tvrtkama treba olakšati put od uspješnog početka do velikog poslovanja. ECB