HUP: Hrvatska raste najbrže u EU, ali uz unutarnje i vanjske rizike

U novu 2026. godinu Hrvatska je ušla s najbržim rastom u EU – od 3,6 posto u zadnjem kvartalu 2025. i od 3,2 posto na godišnjoj razini - ali uz narušenu konkurentnost, širenje javnog sektora i geopolitičke rizike. Unatoč tome, HUP je u svom Fokusu tjedna blago poboljšao prognozu rasta BDP-a za 2026. s 2,5 na 2,8 posto, a temelje za to pronašao je u boljim izvoznim izgledima, oporavku Njemačke i jačanju europskog investicijskog ciklusa u infrastrukturi i obrani, uz postojanu osobnu potrošnju i rekordni priljev EU sredstava.

- Poboljšani izgledi izvoza dodatno su potkrijepljeni rastom novih narudžbi u segmentima kapitalnih dobara i obrambene industrije, kao i ubrzanjem rasta investicijskih kredita poduzećima. I tu dobre vijesti staju… - poentira se u analizi HUP-ovog glavnog ekonomista Hrvoja Stojića.

Autori analize Hrvoje Stojić i Ivan Odrčić upozoravaju da bi zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku moglo doći do energetskog šoka koji bi, uz trajnije cijene nafte iznad 100 dolara i plina iznad 60 eura po MWh, mogao podići inflaciju u eurozoni za jedan postotni bod i smanjiti rast za oko 0,5 postotnih bodova.

Plaće rastu dvostruko brže od produktivnosti

Podsjetivši na ovo, HUP je upozorio da je domaća struktura rasta utemeljena na domaćoj potrošnji, podsjetivši da su ukupna primanja zaposlenih od 2019. rasla su realno za 26 posto, što je dvostruko brže od produktivnosti koja je porasla 13 posto, pri čemu je Hrvatska u zadnje dvije godine rekorder EU prema rastu troška rada od 14 posto, što je oko tri puta iznad europskog prosjeka. Doprinos tome daje i širenje javnog sektora te približavanje mase plaća u javnom sektoru na razinu od oko 14 posto BDP-a.

Objašnjavajući rast, HUP-ovi analitičari su i raščlanili njegovu strukturu i upozorili na dobre strane.

- Ubrzanje potkraj godine potvrđuje otpornost realnog sektora, osobito prerađivačke industrije uz snažan rast bruto dodane vrijednosti (+6,4 posto) i oporavak izvozno usmjerenih kapitalnih i intermedijarnih dobara. Bilježimo i postojan rast novih narudžbi, osobito u kapitalnim dobrima i obrambenoj industriji, potaknut proširenjem instrumenata financiranja i snažnijim investicijskim ciklusom u Europi. Investicije u opremu i građevinske radove nastavljaju snažan rast uvelike podržan korištenjem EU sredstava – navodi se u analizi.

Bolje izvozne prilike i geopolitički energetski šokovi

Zbog poboljšanih izgleda za euro područje, a posebno za Njemačku, HUP je prilagodio procjenu realnog rasta robnog izvoza u 2026. godini s 4 na 6 posto zbog jačih multiplikativnih učinaka njemačkog infrastrukturnog paketa (500 mlrd EUR) poticajnijim po osobnu potrošnju. Izdvojeni su i dobri izgledi turizma, zbog sigurnosne premije Hrvatske kao destinacije u svjetlu sukoba na Bliskom istoku. Sve to prati ubrzan rast investicijskih kredita poduzeća u rekordnoj godini priljeva EU fondova (oko 4 milijarde eura). No, geopolitičke okolnosti razlog su za brigu.

- U ovom trenutku financijska tržišta primarno ugrađuju geopolitičku premiju rizika kroz rast cijena nafte te troškove osiguranja i transporta, iako do fizičkog pada ponude nafte još nije došlo zahvaljujući planiranom povećanju proizvodnje članica OPEC-a bez Irana. Europa također dominantno uvozi plin (LNG) iz SAD i Norveške, no u narednom periodu bi za LNG mogla konkurirati po višim cijenama – smatraju u HUP-u.

Zasad je šok cjenovni, a ne još i količinski te su posljedice indirektne, kroz više cijene energenata koje usporavaju snižavanje inflacije.

- Trenutno je konstruktivan osnovni scenarij stabilizacija cijene Brent nafte ispod 90 dolara po barelu u slučaju postupnog smirivanja geopolitičkih napetosti. Glavni negativni rizik je dugotrajni vojni sukob na Bliskom istoku i okruženju, zadržavanje cijena Brent nafte iznad 100 dolara po barelu uz snažniji rast cijene europskog prirodnog plina iznad 60 eura po MWh, što povećava troškove proizvodnje i transporta te inflacijske pritiske u Europi – navedeno je u Fokusu tjedna.

Potonji scenariji bi odgodili moguće monetarno popuštanje i oslabili slabiju investicijsku aktivnost u Europi, pa onda i u Hrvatskoj.