Rumunjska bi već sljedeće godine mogla promijeniti energetsku kartu EU

Projekt prirodnog plina Neptun Deep na Crnom moru trenutačno je u središtu pozornosti i mogao bi biti prekretnica u energetskoj poziciji Rumunjske u Europskoj uniji. Energetski stručnjak Igor Grozdanić ističe kako Rumunjska planira biti jedan od najvećih proizvođača prirodnog plina s osam milijardi kubičnih metara plina već u sljedećoj godini.

- Zahvaljujući Neptun Deepu, Rumunjska bi to uistinu mogla i postići. Riječ je o najvećem projektu eksploatacije u tom dijelu Crnog mora koji će, kada bude u punom pogonu, zemlju učiniti najvećim proizvođačem plina u EU - navodi Grozdanić.

Projekt inače napreduje prema planu, a prve isporuke mogle bi krenuti već sljedeće godine, kako je potvrdio i rumunjski predsjednik Nicușor Dan nakon sastanka s vodstvom OMV Petroma, dok se puni početak proizvodnje očekuje 2027.

Riječ je o investiciji vrijednoj više od četiri milijarde eura, koja se razvija kroz partnerstvo između OMV Petroma, u većinskom vlasništvu austrijskog OMV-a, i državnog proizvođača Romgaza. Projekt uključuje 10 bušotina u poljima Pelican South i Domino, tri podmorska sustava, cjevovode, offshore platformu te plinovod prema Tuzli. Procjene govore da nalazište sadrži oko 100 milijardi kubičnih metara iskoristivog plina, a nakon početka rada gotovo bi udvostručilo rumunjsku proizvodnju i značajno smanjilo ovisnost o uvozu.

Rumunjski predsjednik je istaknuo da će projekt ojačati energetsku sigurnost zemlje i doprinijeti energetskoj neovisnosti, osobito u kontekstu geopolitičkih napetosti i nestabilnosti globalnih tržišta. Tema je bila i potencijalni utjecaj sukoba na Bliskom istoku, uključujući rizike za opskrbne lance i cijene energije. Rumunjska trenutačno uvozi oko 80 posto potrebne sirove nafte, što dodatno naglašava važnost domaćih resursa. Uz Neptun Deep, vlada i kompanije ističu da je projekt dio šire strategije pozicioniranja Rumunjske kao regionalnog energetskog čvorišta.

Ne zaostaje ova istočnoeuropska država ni u segmentu nuklearki.  Na nedavnom samitu o nuklearnoj energiji u Parizu ministar energetike Bogdan Ivan naglasio je da nuklearna energija već pokriva petinu rumunjske potrošnje, dok Grozdanić precizira da 22 posto nacionalnih potreba pokriva upravo nuklearna energija.

- Cilj je doći do 40 posto udjela nuklearne energije u potrošnji do 2033. godine. Rumunjska se hvali da je predvodnik u regiji u uvođenju malih modularnih reaktora (SMR) u suradnji s američkim partnerima, ali prave rezultate te tehnologije tek očekujemo u budućnosti - smatra Grozdanić.

Na području obnovljivih izvora energije zemlja bilježi snažan investicijski zamah. Grozdanić napominje kako Rumunjska želi postati lider u ovom sektoru, pri čemu je samo u razdoblju 2024.-2025. izgrađeno oko jedan gigavat novih solarnih elektrana.

A kad smo već kod investicija u solarne elektrane vrijedi podsjetiti da je tvrtka Jantzen Renewables nedavno priopćila da je projekt baterijskog sustava za pohranu energije 'Repono 1' snage 360 MW dobio sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Helleniq Renewables razvija dva solarna parka ukupne snage 58 MW, koji bi trebali proizvoditi dovoljno električne energije za oko 60 tisuća kućanstava godišnje.

Značajan je i projekt hrvatske ENNA grupe, koja je započela izgradnju solarne elektrane snage 87,3 MWp nedaleko od Bukurešta. Elektrana će se prostirati na 93 hektara, a očekuje se godišnja proizvodnja od oko 133 GWh. Puštanje u rad planirano je za prvi kvartal 2027., uz investiciju od približno 60 milijuna eura.

U segmentu vjetroenergije Greenvolt je osigurao financiranje za nekoliko projekata, uključujući vjetroelektranu Ialomiţa Nord snage 253,1 MW, koju će po dovršetku preuzeti Engie Romania. Dodatno se razvijaju projekti u Transilvaniji i okrugu Călărași, s planiranim puštanjem u pogon tijekom 2028. Zbroj svih ovih ulaganja, od nuklearnih i obnovljivih izvora do plinskih projekata, sve češće potiče procjene da bi Rumunjska u idućim godinama mogla postati jedan od najvećih proizvođača energije u EU, pa čak i neto izvoznik energije.

Grozdanić zaključuje kako se Rumunjska 'dosta oslanja na nuklearnu energiju i obnovljive izvore za budućnost, dok s druge strane želi postati najveći neto izvoznik plina'. Ipak, dio stručnjaka ističe da će ključni test biti hoće li zemlja iskoristiti novi energetski potencijal prije svega za jačanje vlastitog gospodarstva i dugoročnu energetsku neovisnost.