Misterij Plivine milijarde: Brojke su sjajne, ali iza njih je kvaka

Uprava Plive predvođena predsjednicom Nikolinom Dizdar Čehulić te članicama Tatjanom Ilić i Darkom Metličić, predstavila je rezultate poslovanja za prošlu godinu koji na prvi pogled djeluju gotovo senzacionalno. I same su to navele istaknuvši da očekuju senzacionalističke naslove. Glavni je razlog taj što je Pliva u prošloj godini preskočila magičnu granicu od jedne milijarde eura prihoda, no u Plivi su upozorili da se ukupna brojka u bilanci neće ponoviti već u ovoj godini jer je riječ o jednokratnoj financijskoj injekciji od oko 350 milijuna eura inozemnih dividendi iz njezinih vlastitih inozemnih podružnica u Italiji, Poljskoj i Srbiji Ipak, u pogledu čistih operativnih prihoda od prodaje, kompanija zapravo planira snažan uzlet i u 2026.

Prihodi od prodaje i internih usluga

- Čisti prihodi od prodaje proizvoda lani su dosegnuli 575 milijuna eura, čemu se pridodaje i gotovo 100 milijuna eura prihoda od internih usluga razvoja za sestrinske kompanije – istaknula je Dizdar Čehulić koja je o poslovanju govorila nedavno i u intervjuu za Lider.

Službena bilanca tvrtke, koja je dostupna na stranicama Fine, za prošlu godinu precizno mapira ove astronomske razmjere poslovanja: s ukupnim prihodima od 1,12 milijardi eura i ukupnim rashodima od 896,3 milijuna eura, Pliva je ostvarila neto dobit razdoblja od respektabilnih 231,3 milijuna eura, dok je broj zaposlenih narastao na gotovo 3.000 ljudi u zagrebačkom sustavu.

Ključni poslovni zaokret koji Pliva trenutačno provodi jest radikalno napuštanje proizvodnje jednostavnih, niskoprofitabilnih generičkih lijekova. Fokus je prebačen na kompleksne sterilne i nesterilne lijekove s visokom dodanom vrijednošću, moglo se čuti od Plivine Uprave. Zagreb je unutar Teve službeno brendiran kao 'strateška lokacija za sterilnu proizvodnju', primarno orijentirana na visokosložen kardiovaskularni program te neuromedicinu.

Impresivan R&D

Samo u prošloj godini kapitalna ulaganja (CAPEX) iznosila su 20 milijuna eura i bila su usmjerena u robotizaciju pogona, digitalizaciju procesa i naprednu laboratorijsku opremu. Veliki dio te mašinerije pogoni impresivan lokalni R&D tim, zagrebački istraživačko-razvojni i regulatorni hub danas broji oko 400 stručnjaka, unutar kojih uži tim od 20 vrhunskih znanstvenika izravno upravlja TAPI poslovanjem (Teva Active Pharmaceutical Ingredients) i razvojem biorazgradivih lijekova prilagođenih novim ekološkim i medicinskim standardima.

Pliva zgrada

Što se izvoza tiče, Pliva danas drži nevjerojatnih 60 posto ukupnog hrvatskog izvoza farmaceutskih proizvoda. Čak 90 posto onoga što se proizvede na Črnomercu odlazi na više od 60 svjetskih tržišta. Izvozi se u Kanadu, Brazil, SAD, o čemu je u nedavno za Lider pisala sama predsjednica Uprave. No, prošle je godine primjerice, moglo se čuti, podbacila Rusija, premda nema sankcija na izvoz farma proizvoda u tu zemlju.

- Tržište Rusije, koje je povijesno bilo jedno od Plivinih prodajnih uporišta, doživjelo je snažan pad i operativnu blokadu - rekla je Čehulić i dodala da Uprava stoga provodi reevaluaciju i restrukturiranje prodajne mreže, prebacujući fokus i volumene na tržišta Amerike (SAD, Brazil, Kanada) te na Australiju kako bi kompenzirala izgubljene volumene s Istoka.

Sirovine za 2 godine

Međutim, operativna svakodnevica daleko je od idilične. Sukladno internim analizama menadžmenta, globalni lanci opskrbe i dalje su u stanju visoke napetosti. Rokovi isporuke ključnih farmaceutskih sirovina produžili su se na nevjerojatne dvije godine. Pliva je stoga prisiljena raditi dugoročne simulacijske tablice i naručivati inpute 24 mjeseca unaprijed, što predstavlja golem pritisak na radni kapital i zahtijeva kirurški precizno planiranje.

Iako u Plivi pozdravljaju europski Akt o kritičnim lijekovima koji nastoji vratiti bazičnu proizvodnju na tlo Europe, Uprava navodi kako će poseban izazov biti nova EU Uredba o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Ta uredba uvodi radikalne ekološke namete po principu 'onečišćivač plaća', s namjerom da se trošak skupog mikropročišćavanja voda od ostataka farmaceutskih supstanci u potpunosti prevali na leđa industrije.

- Za kompaniju s masovnim proizvodnim pogonima u širem centru Zagreba, to implicira goleme neplanirane troškove koji izravno nagrizaju profitne margine – istaknula je Dizdar Čehulić.

Ništa manja frustracija ne dolazi ni s domaćeg terena. Farmaceutska industrija u Hrvatskoj godinama je prisiljena raditi unutar rigidnog, agencijskog ekonomskog modela gdje država dekretom postavlja gornje granice na cijene lijekova. Čehulić stoga upozorava da će u bliskoj budućnosti, potraje li takav model, farmaceutske kompanije biti prisiljene odgovoriti micanjem manje profitabilnih, a esencijalnih lijekova s tržišta.

Hrvatska 'globalna, a lokalna kompanija', kako su je sami nazvali u Plivi, ima vrlo konkretne planove za iduće razdoblje. Cilj za ovu, tekuću godinu jest probijanje granice od 700 milijuna eura prodaje, što bi predstavljao organski rast od preko 20 posto.

Plivin menadžment, istaknuto je na prezentaciji poslovanja, s velikim interesom prati i novi Nacionalni plan za razvoj industrije Ministarstva gospodarstva, koji je trenutačno u javnom savjetovanju.

- Krajnje je vrijeme da država u svojim strateškim dokumentima prepozna i adekvatno podrži velike proizvodne izvoznike koji nose gospodarsku kralježnicu zemlje, umjesto da se fokusira isključivo na mikro i male poduzetnike – zaključili su iz Plive.