Koliko je važna suradnja sa susjednim državama potvrdio je prvi dan devetog summita ministara financija, guvernera i direktora poreznih uprava u Crnoj Gori. U panelu pod nazivom ‘Značaj dobre porezne administracije u lošim vremenima‘ sudjelovao je i ravnatelj Porezne uprave Republike Hrvatske Božidar Kutleša.
Naglasivši da zasigurno živimo u ‘zanimljivim vremenima‘ što se tiče i samog poreza Kutleša je u okviru panela izjavio da je Porezna uprava proteklih godina bila primorana se prilagođavati različitim situacijama te da su postali vjerni partneri ne samo građanima nego i poduzetnicima s kojima su stvorili dijalog i dodatno povjerenje i u komunikaciji i u djelovanju.
- Čini mi se da smo mi u Hrvatskoj ‘Katica za sve‘ i čini se da Porezna uprava sve može jer imamo najbolje baze i alate s kojim drugi dijelovi državne uprave ne raspolažu. Jedan moj kolega Poreznu upravu zove ‘majkom svih uprava‘, mislim da je ista situacija i u drugim državama jer jednostavno bez tih prihoda i bez obavljenog posla jako brzo dolazi do problema u svim drugim dijelovima društva pogotovo državne uprave - izjavio je Kutleša.
Šef Porezne uprave svojim je kolegama iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije iznio okvirno sve što je Hrvatska prethodnih godina radila, kroz pandemiju, pet krugova porezne reforme, predsjedanje Vijećem Europske unije, ali i kroz dva potresa i današnju inflaciju, naglašavajući pritom digitalizaciju i kontinuiranu prilagodbu novonastalim neočekivanim situacijama.
- Ne možemo reći da smo završili s poslom, a neki izazovi koji su pred nama su starenje i stanovništva ali i djelatnika poreznih uprava kao i zainteresiranost za rad u poreznim upravama. To je nešto što se tiče svih nas - govorio je Kutleša dodajući da mladi ne žele posao u poreznim upravama.
Nedostaje kvalificiranog kadra
Ipak, Kutleša je naglasio da će se nastaviti ulagati u porezne uprave i u digitalizaciju te da već sada postoje dva projekta u vrijednosti od 70 milijuna eura, a najavio je i fiskalizaciju business-to-business računa. No digitalizaciju je na panelu nazvao ‘dvosjeklim mačem‘ jer dok digitalno doba olakšava posao djelatnicima, veliki problem je manjak kvalificiranog osoblja, odnosno djelatnika u području IT-ja.
Na panelu su sudjelovali i Rade Milošević, ravnatelj Uprave prihoda i carina Crne Gore, Sanja Lukarevska, ravnatelica Porezne uprave Sjeverne Makedonije, Šerif Isović, ravnatelj Porezne uprave Federacije BiH, Miroslav Đinović, pomoćnik ravnatelja Porezne uprave Srbije te direktor korporativnih poslova i komunikacija Japan Tobacco International za Zapadni Balkan Goran Pekez.
Sve navedene zemlje u ovo krizno vrijeme pokušavaju postići digitalnu tranziciju te stvoriti dobar odnos s poreznim obveznicima, a svi su predstavnici poreznih uprava najavili nove projekte i dodatno ulaganje u vlastite sustave. Čini se pak da sve muči manjak kvalificirane radne snage za rad na digitalizaciji i zaštiti podataka jer najveći problem je privlačenje IT-jevaca u državnu upravu, a uvijek postoji i strah od kibernetičkih napada koji bi, prema riječima ravnatelja Uprave prihoda i carina Crne Gore, mogli ‘doslovno izbrisati sve državne podatke‘.
Nema straha od recesije
Digitalizacija dovodi i do problema ilegalnih prodaja putem interneta što je bila još jedna aktualna tema ove konferencije. Crna Gora, zajedno s vlastitom Upravom prihoda i carina, ponosna je na smanjenje ‘sive ekonomije‘, a kako je potvrdio Pekez, Srbija je dobar primjer u borbi protiv ilegalnih radnji jer vrše nadzor nad svim organima vlasti zaduženim za nadzor i otkrivanje sive ekonomije.
Deveti je summit u Crnoj Gori počeo pozdravnim govorima organizatora, a na prvom su panelu pod nazivom ‘Stabilnost javnih financija u nestabilnim vremenima‘ sudjelovali ministar financija Crne Gore Aleksandar Damjanović, ministrica financija Albanije Delina Imbrahimaj, zamjenik ministra Sjeverne Makedonije Filip Nikoloski, pomoćnica ministrice Federacije BiH, Mirjana Vučič te predstavnica Međunarodnog monetarnog fonda za Zapadni Balkan Stephanie Verena Eble.
Svi su sudionici panela izrazili optimističan stav za nadolazeće razdoblje pa iako su većinom trenutnu ekonomsku situaciju nazivali ‘najgorom do sada‘, svi vjeruju da će se stabilno održati u nadolazećim mjesecima, a ključnim zadatkom smatraju osiguravanje stabilnosti fiskalne politike.
I dok svi očekuju nižu gospodarsku aktivnost, nitko ne vjeruje da će uskoro ući u recesiju, a predstavnici država su poseban naglasak stavili da osiguravanje energetske samostalnosti iz vlastitih obnovljivih izvora kojima su, kako vele, balkanske zemlje prepune.