Hrvatskoj je danas službeno odobreno produljenje roka za korištenje financijskih sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa. Riječ je o 683 milijuna eura za obnovu Zagreba i 319 milijuna eura za obnovu Banovine. Nakon što je Europska komisija još u veljači obećala produljenje roka do 30. lipnja 2023., što su dogovorili predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednika Komisije Ursula von der Leyen, stigla je i konačna odluka.
– Osigurati da Hrvatska u potpunosti može imati koristi od financijske potpore iz Fonda solidarnosti EU za obnovu dviju regija od iznimne je važnosti za stanovništvo i znak snažne i konkretne solidarnosti Europske unije – rekla je Elisa Ferreira, povjerenica za koheziju i reforme.
Hrvatska je dva puta primila pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a (EUSF) u ukupnom iznosu od preko milijardu eura za nadoknadu štete od potresa. Na temelju zahtjeva Hrvatske i nakon pomne procjene, Komisija je zaključila da okolnosti ispunjavaju kriterije 'više sile' koji opravdavaju iznimno produljenje roka provedbe pomoći EUSF-a.
Premijer Plenković u veljači je izjavio da je siguran da će se sav novac iskoristiti te da očekuje intenziviranje rada bivšeg ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata i drugih ministara. Međutim, dva dana nakon premijerove izjave, ministar Horvat uhićen je zbog sumnje na zloupotrebu položaja i ovlasti te je istog dana smijenjen s dužnosti.
Na njegovo je mjesto u ožujku je došao Ivan Paladina, koji je u svom prvom obraćanju javnosti rekao da mu je glavni fokus obnova. U travnju je predstavio i plan ubrzanja obnove pri čemu je prioritet do zime omogućiti adekvatan smještaj građanima koji još uvijek žive u kontejnerima.
No, obnova ni dvije godine nakon potresa još nije niti počela. Iako ministar Paladina garantira da će se dinamika obnove čak troduplo ubrzati, stanovnici Zagreba i Banovine su s razlogom nezadovoljni.