Biznis i politika
StoryEditor

Snaga zajedništva: Europa se nevjerojatnom brzinom riješila ruskih fosilnih goriva

21. Veljača 2023.
  • Solarne instalacije diljem Europe prošle su se godine povećale za rekordnih 40 gigavata
  • Dok su Rusi bacali bombe na Ukrajinu, opskrba plinom otišla je u tuđe ruke
  • Najveća pomoć došla je u obliku smanjenja potražnje i iz industrije i kućanstava
  • Europa dokazala svoju konkurentnost u zelenoj tranziciji

Najznačajniji odgovor Europe na rusku agresiju u Ukrajini nije bio raspoređivanje vojne opreme i milijardi eura pomoći. Bila je to neviđena brzina energetske tranzicije koja je u jednoj godini gotovo eliminirala svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima u pokušaju da se uguši ključni izvor financiranja ratnog stroja ruskog predsjednika Vladimira Putina, objavio je Bloomberg. 

Čak ni najoptimističniji izgledi analitičara i europskih čelnika  na početku rata nisu uspjeli predvidjeti koliko bi se Europa brzo mogla kretati u smjeru energetske tranzicije. Prije godinu dana Europa je trošila oko milijardu dolara dnevno za plaćanje plina, nafte i ugljena uvezenih iz Rusije. Danas plaća mali dio tog iznosa.

- Rusija nas je ucjenjivala prijetnjom da će prekinuti opskrbu energijom. Potpuno smo se riješili ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Išlo je mnogo brže nego što smo očekivali - rekla je ranije ovog mjeseca predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. 

Klimatske promjene u korist Europe

Situacija se mogla puno drugačije odigrati, ali prijelaz Europe na čistu energiju koji je ozbiljno započeo prije nekoliko godina je odigrao veliku ulogu. Emisije su se 2022. neznatno smanjile, a ne povećale, iako je blok dao prednost svakom izvoru energije koji nije ruski. 

‘Zahvaljujući‘ klimatskim promjenama, toplo vrijeme je smanjilo potražnju za grijanjem, a zagađujuće tvornice su morale zatvoriti svoja vrata jer si nisu mogle priuštiti plaćanje energije potrebne za rad. Ono što je prošla godina pokazala jest da je moguće ići jače i brže u postavljanju solarnih panela i baterija, smanjenju potrošnje energije i trajnom mijenjanju ukorijenjenih izvora fosilnih goriva.

Solarne instalacije diljem Europe prošle su se godine povećale za rekordnih 40 gigavata, što je rast od 35 posto u usporedbi s 2021., što je malo manje od najoptimističnijeg scenarija istraživača BloombergNEF-a. Taj skok prvenstveno su potaknuli potrošači koji su u jeftinim solarnim panelima vidjeli način smanjenja vlastitih računa za energiju. 

Mnogi potrošači koji su postavili solarne ploče na svoje krovove dodali su i bateriju. Pohranjivanje baterija poraslo je za rekordnih 79 posto prošle godine u Europi, predvođeno najvećim dijelom stambenim sektorom, koji je porastao za 95 posto, prema podacima BNEF-a. 

BDP u EU porastao dok smo se oslobađali ruskog plina 

Nikakvo širenje obnovljive energije nikada neće biti dovoljno da zamijeni naftu, plin i ugljen iz Rusije još neko vrijeme. Europa je godinama povoljno uvozila velike količine prirodnog plina putem ruskih plinovoda. Jeftini plin dugo je održavao niske cijene energije i zamijenio elektrane na ugljen koje su više zagađivale okoliš, ali invazija je to promijenila preko noći.

Dok su ruski zrakoplovi bacali bombe iznad Ukrajine u srpnju 2022., državni Gazprom smanjio je opskrbu plinom kroz cjevovode koji su išli ispod Baltičkog mora ili kroz Bjelorusiju i Ukrajinu. U početku je to učinjeno pod izlikom održavanja kompliciranog zapadnim sankcijama. Do ljeta isporuke naftovoda Baltičkog mora postale su nulte nakon niza eksplozija koje su ih učinile neupotrebljivima.

Do kraja 2022. ruski plin poslan izravno u Europu putem cjevovoda pao je za 75 posto u usporedbi s godinom prije, a gotovo dva mjeseca u 2023. nema znakova povećanja uvoza.

Dok se oslobađala jeftinog ruskog plina, bruto domaći proizvod EU-a zapravo je porastao 3,5 posto u 2022., malo manje od četiri posto koliko se očekivalo prije izbijanja rata. Recesija se još u jesen smatrala neizbježnom, ali ekonomisti EU sada očekuju da će gospodarstvo bloka porasti za 0,9 posto u 2023.

- Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula svoj agresijski rat protiv Ukrajine, gospodarstvo EU je na boljoj osnovi nego što se očekivalo u jesen. Čini se da je inflacija dosegla vrhunac i povoljna kretanja na energetskim tržištima nagovještavaju daljnje snažne padove - stoji u najnovijem gospodarskom izvješću Europske komisije. 

Dio ruskog plina zamijenjen je povećanim protokom plinovoda iz Alžira i Norveške. Većina je stigla brodovima u obliku LNG-a, odnosno ukapljenog prirodnog plina.

Osigurati sav taj plin značilo je kupovati puno više od SAD-a i Katara, gotovo udvostručivši uvoz LNG-a u EU u usporedbi s 2021. I ironično, Rusija je također služila kao sve važniji izvor ukapljenog plina, čak i dok se njezin cjevovodni izvoz u Europu smanjivao. Pomoglo je to što su klimatske promjene značile blažu zimu od prosječne, što je smanjilo potražnju za grijanjem. Visoke temperature znače više plina u skladištu za sljedeću zimu.

Nešto potražnje za plinom smanjeno je sagorijevanjem više ugljena u elektranama. Upotreba ugljena u cijeloj Europskoj uniji porasla je sedam posto prošle godine, jer je ruski uvoz opao tijekom godine i gotovo je potpuno zaustavljen u listopadu nakon što su sankcije krenule.

‘Naftu je teže zamijeniti‘ 

No, najveća pomoć došla je u obliku smanjenja potražnje i iz industrije i kućanstava. Kako je cijena plina naglo rasla, neke su industrije, poput proizvođača gnojiva, smatrale da je neekonomično raditi, dok su druge pronašle alternative za zadovoljenje svojih energetskih potreba.

To je dovelo do pada upotrebe od 18 posto tijekom 2021., što je usporedivo s padom od 14 posto zabilježenim 2020. u usporedbi s godinom prije. Slična je priča bila i za grijanje stambenih objekata, koje je također palo za 15 posto, prema podacima koje je prikupio BloombergNEF iz zemalja najvećih europskih potrošača plina.

Uvoz nafte također je zabilježio pad u 2022., ali ne toliko kao ugljen ili plin. Ukupan uvoz iz Rusije pao je za 300.000 barela dnevno, čime je ta zemlja ostala najveći izvoznik nafte u EU, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju. Sankcije na uvoz sirove nafte koje se primjenjuju od prosinca i na rafinirane proizvode kao što je dizel koje su uvedene ovog mjeseca znači da bi uvoz ruske nafte trebao konačno prestati godinu dana kasnije.

- Naftu je teže zamijeniti. To je najopasnije za dotaknuti, jer ako imate povećanje cijena nafte za 20 posto riskirate globalnu recesiju - rekao je Christof Ruhl, viši analitičar Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia i bivši glavni ekonomist u BP-u.

Uvoz iz Rusije zamijenjen je povećanim isporukama iz SAD-a, Saudijske Arabije i Norveške. EU je također surađivala s zemljama G7 i Australijom na nametanju gornje granice cijene ruske sirove nafte od 60 dolara po barelu u prosincu, što bi trebalo omogućiti ruskoj nafti da teče svijetom, ali lišiti Putina neočekivane dobiti ako tržišna cijena skoči.

I uspjelo je, na neki način. Indija je brzo povećala uvoz ruske sirove nafte, koja se rafinira u dizel i benzin u njezinim rafinerijama i često se isporučuje u Europu, gdje indijski uvoz rafinirane ruske nafte nije na popisu sankcija.

Što nas čeka?

Jedna od najvećih prepreka u energetskoj tranziciji s kojom se EU suočila tijekom prošle godine bila je najgora suša u 500 godina. Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem učinile su tu sušu najmanje 20 puta vjerojatnijom, prema studiji objavljenoj u listopadu. Nizvodni utjecaj na energiju došao je kroz smanjenu proizvodnju hidroenergije, koja je prije bila pouzdan izvor obnovljive energije.

Još je veći problem bila Francuska koja se morala nositi sa svojom zastarjelom flotom nuklearnih reaktora. Taj je napor propao 2022., ostavljajući Europu bez jednog od najvećih izvora energije s niskom razinom ugljika. Francuska je prošle godine bila prisiljena uvoziti struju od svojih susjeda, što je dovelo do još veće potražnje za fosilnim gorivima.

Francuska nuklearna flota postupno se vraća u službu ove zime, iako je proizvodnja i dalje ispod povijesnih prosjeka. Ipak, snažnija nuklearna proizvodnja i zdravije razine hidroakumulacija trebali bi pomoći u smanjenju potražnje za plinom i ugljenom za proizvodnju električne energije 2023.

Valja napomenuti kako su Belgija i Njemačka produžile vijek trajanja svojih nuklearnih elektrana koje bi trebale dodatno smanjiti potražnju za plinom, a Njemačka bi proširenje trebala završiti kasnije ove godine.

‘Rusija gubi energetsku bitku‘ 

Unatoč svim tim promjenama, emisije stakleničkih plinova u EU trebale bi se smanjiti za manje od jedan posto. Povećane emisije od izgaranja ugljena, koji proizvodi dvostruko više ugljičnog dioksida po jedinici proizvedene energije od plina, kompenzirane su manjom potrošnjom plina. Sveukupno, električna energija iz fosilnih goriva trebala bi pasti za čak 43 posto u 2023. u usporedbi s prošlom godinom, prema BloombergNEF-u.

Ubrzanje udaljavanja od fosilnih goriva glavna je tema zakonodavaca EU-a, koji su toliko uvjereni u ispunjavanje svojih ciljeva emisija do 2030. da su već otvorili javno savjetovanje za ciljeve za 2040. na putu do nulte razine do 2050. Zeleni dogovor EU-a sada je čvrsto ugrađen u zakonima bloka, uključujući korake poput zabrane prodaje automobila na fosilna goriva do 2035. To se već počelo prikazivati ​​u porastu prodaje električnih vozila, a očekuje se da će 2022. postaviti novi rekord.

Ratna energetska tranzicija pokazala je Europskoj uniji što može učiniti kako bi pokušala uhvatiti korak s kineskim vodstvom u zelenim tehnologijama. Njeni zeleni potezi će se ubrzati kao odgovor na hrabre poteze SAD-a nakon usvajanja najvećeg klimatskog zakona u povijesti prošle godine koji ‘baca‘ stotine milijardi dolara novih subvencija na čiste tehnologije.

Taj osjećaj natjecanja u zelenoj tranziciji naveo je mnoge europske zakonodavce da sada nagovještavaju više subvencija za razvoj zelenih tehnologija u cijelom bloku, kao i jednostavnije procese izdavanja dozvola i upravljivije prekogranične propise.

- U Europi vidimo daljnje ubrzanje dekarbonizacije. Rusija gubi energetsku bitku - rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju.

23. lipanj 2024 19:08