Tko je najviše zaradio na NPOO-u: Ovo su najveći dobitnici

Godinama smo NPOO (Nacionalni program oporavak i otpornosti) praktički računali kao jednu od sastavnica rasta BDP-a. I nismo bili posve u krivu. Iako ekonometrijskih računica njegova stvarnog dometa, pa onda i utjecaja na (s)kretanja u gospodarstvu, zapravo nema, prema nekim izračunima HNB-a i modelima Europske komisije procjenjuje se da je, zahvaljujući godišnjem ubrizgavanju novca za oporavak, realna razina hrvatskoga BDP-a bila od četiri do 4,5 posto viša nego što bi bila da NPOO-a nije bilo. Ima logike, jer deset milijardi eura nije baš mačji kašalj, čak ni rastegnut na pet godina (u listopadu 2021. na račun nam je sjeo prvi predujam od 13 posto, oko 818 milijuna eura).

Otada nam je NPOO stalno na usnama, unatoč tomu što su se tijekom godina iskristalizirale i kritike. Prije svega one o definiciji korisnika. Naime, iako Vlada voli reći da je čak oko 95 posto novca na kraju završilo u privatnome sektoru koji je izvodio javne radove i projekte, analitičari baš i ne podupiru tu retoriku.

U prosjeku, vele, da je izravno u gospodarstvo i razvoj privatnih tvrtki uloženo samo oko 11 do najviše 30 posto sredstava, što nema gotovo nikakav utjecaj na znatniji dugoročni rast BDP-a. Idući ciklus povlačenja EU novca ići će tek 2028. iz nove financijske omotnice, iz koje bi se privatnome sektoru trebala sliti barem trećina namijenjenoga kapitala. No o tom potom, daleko je 2028. Uostalom, da bismo bili barem 'zeru' pametniji te 2028., treba dobro (p)ogledati rezultate NPOO-a. Historia magistra vitae est, je l'.