Franak

Spor oko švicarca se nastavlja: tko će platiti sudske troškove?

Dodajte Lidermedia u omiljeni Google izvor

HUB osporava tumačenje Udruge Franak o prvoj presudi nakon odluke proširenog vijeća, a novo otvoreno pitanje postaju troškovi postupaka

Nakon što je Udruga Franak danas poslala priopćenje u kojem je navela da je Općinski građanski sud u Zagrebu donio prvu presudu u skladu s nedavno objavljenom odlukom proširenog vijeća Vrhovnog suda u slučaju franak, o toj se presudi oglasila i Hrvatska udruga banaka.

Iz Udruge Franak naveli su da su potrošačici s konvertiranim kreditom dosuđene zatezne kamate, sukladno odluci proširenog vijeća, dok prema presudi sve troškove postupka snosi tužena banka.

Iz HUB-a pak upozoravaju da je prvostupanjska presuda na koju se pozvala Udruga Franak donesena 12. lipnja 2026., odnosno prije nego što je Vrhovni sud Republike Hrvatske 18. lipnja 2026. otpremio svoju odluku strankama i objavio je javnosti.

– Odluka prvostupanjskog suda koja je donesena prije objave pravnog shvaćanja Vrhovnog suda ne može biti posljedica tog pravnog shvaćanja. Tekst pritom sadržava i elementarne činjenične pogreške, uključujući pogrešno navođenje presude i pogrešnu identifikaciju stranke u postupku – navode iz HUB-a.

Tko plaća troškove?

Nakon odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda, prema kojoj potrošači s konvertiranim CHF kreditima imaju pravo na zatezne kamate na preplaćene iznose do dana konverzije, ali ne i na glavnicu preplate, otvorilo se i pitanje tko će u tim postupcima snositi sudske i odvjetničke troškove.

Iz HUB-a odluku Vrhovnog suda tumače tako da bi svaka strana trebala snositi vlastite troškove postupka, jer smatraju da su tužitelji uspjeli tek u neznatnom dijelu svojih zahtjeva.

– HUB i nadalje smatra da su tužitelji uspjeli tek u neznatnom dijelu svojih zahtjeva te da zbog toga nemaju pravo na naknadu parničnih troškova – kažu u HUB-u.

Dodaju da neovisnost pravosuđa podrazumijeva poštovanje sudskih odluka, ali i odgovorno tumačenje njihova dosega.

– Pojedinačne nepravomoćne presude ne smiju se koristiti za stvaranje dojma da su ishodi budućih postupaka unaprijed izvjesni, osobito kada takve tvrdnje građane mogu potaknuti na nove sporove, nove troškove i dodatne godine pravne neizvjesnosti – poručuju iz HUB-a.

Novo bojno polje

Međutim, pitanje troškova Vrhovni sud u svojoj odluci nije jednoznačno riješio na način da je rekao da svatko treba snositi svoje troškove. Odluku o troškovima vratio je na ponovno odlučivanje prema članku 154. stavku 2. ZPP-a, odnosno prema pravilima o djelomičnom uspjehu stranaka u parnici.

Prema toj odredbi, omjer uspjeha ne ocjenjuje se samo prema konačno postavljenom novčanom zahtjevu, nego se mora voditi računa i o uspjehu dokazivanja osnove zahtjeva. U konkretnom slučaju to znači da se ne može automatski zaključiti da je potrošač izgubio spor samo zato što mu nije priznata glavnica preplate, ako je prihvaćen zahtjev u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate. Time je Vrhovni sud otklonio automatizam po kojem bi potrošač, zbog nepriznavanja glavnice preplate, morao snositi sve troškove postupka. No, nije ni unaprijed odredio tko u konačnici treba snositi koji dio troškova.

Drugim riječima, dok banke smatraju da bi svaka strana trebala snositi svoje troškove, Udruga Franak tvrdi da potrošači ne bi trebali snositi troškove postupka te se pritom poziva i na praksu Suda EU, a Vrhovni sud je konačnu odluku o troškovima prepustio nižim sudovima.

Pitanje sudskih troškova tako postaje još jedno polje pravne bitke između banaka i potrošača s konvertiranim CHF kreditima. Nakon što je prošireno vijeće Vrhovnog suda potrošačima priznalo pravo samo na zatezne kamate, ali ne i na glavnicu preplate, nastavak sporova sada se očito seli i na pitanje tko će snositi troškove tih postupaka.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju