Hrvati sve više skraćuju ljetovanje, trećina ostaje kod kuće

Gotovo svaki treći hrvatski radnik ovog ljeta ne planira ljetovanje, a među onima koji ostaju kod kuće najčešći razlog je novac. Istodobno, oni koji ipak putuju sve češće biraju Hrvatsku, ali i kraće odmore. Iza takve promjene navika krije se jednostavna računica, ljetovanje je u samo pet godina postalo gotovo dvostruko skuplje.

Prema istraživanju Alma Career Croatia, tvrtke koja upravlja portalom MojPosao, 32 posto ispitanih ove godine ne planira ljetovanje, prenosi Hina. Prošle godine takvih je bilo 27 posto. Istraživanje je provedeno na gotovo 500 ispitanika, većinom zaposlenih u srednjim i velikim tvrtkama. Novac je pritom sve važniji razlog za ostanak kod kuće. Među onima koji ne planiraju ljetovanje, čak 60 posto kaže da nema dovoljno financijskih sredstava. Lani je taj razlog navelo 56 posto ispitanih.

Promjena se vidi i u tome koliko će Hrvati biti na godišnjem. Udio zaposlenih koji planiraju iskoristiti najviše sedam dana povećao se s 15 na 21 posto, dok se udio onih koji će odmarati najmanje 21 dan prepolovio, sa sedam na samo tri posto. Najčešći izbor i dalje je osam do deset dana godišnjeg odmora.

Istodobno, među onima koji ipak putuju raste sklonost domaćim destinacijama. Hrvatska je prvi izbor za 56 posto ispitanih, približno kao i lani, dok je udio onih koji planiraju putovanje u inozemstvo pao s 21 na 17 posto. To nije samo pitanje turističkih preferencija. Kada se pogleda koliko je u međuvremenu poskupio sam odlazak na more, postaje jasnije zašto građani mijenjaju planove.

More je u pet godina gotovo udvostručilo račun

Upravo je rast troškova ljetovanja u fokusu analize Sandre Ferenčak, MyTetke, objavljenom u suradnji s GENIUS by InterCapital. U njemu se uspoređuju cijene tipičnih troškova ljetovanja 2021. i 2026. godine.

Prema toj analizi, od svibnja 2021. do lipnja 2026. cijene u Hrvatskoj ukupno su porasle 34,5 posto. No neke stavke koje čine tipičan ljetni odmor poskupjele su puno više. Kuglica sladoleda skuplja je oko 145 posto, noćenje u apartmanu oko 130 posto, a porcija lignji oko 90 posto. Kava na splitskoj rivi poskupjela je oko 51 posto, a pivo oko 60 posto.

Kada se sve zbroji, razlika postaje još očitija. U ilustrativnom izračunu MyTetke, sedmodnevni odmor četveročlane obitelji koji je 2021. godine uključivao šest noćenja, hranu i piće, sladoled, gorivo te povratnu cestarinu Zagreb–Split koštao je 597,39 eura. Isti paket danas bi stajao 1162,59 eura.

Naravno, riječ je o ilustraciji, a stvarni trošak ovisi o destinaciji, vrsti smještaja i navikama obitelji. No gotovo dvostruko veći račun dobro pokazuje zašto se godišnji odmor sve češće skraćuje ili prilagođava kućnom budžetu. A upravo se tu otvara zanimljiva posljedica za hrvatski turizam.

Hrvati sve važniji gosti

S druge strane, kako smo već pisali u analizi domaćeg turističkog tržišta, Hrvati posljednjih godina postaju sve važniji gosti u vlastitoj zemlji. Broj njihovih dolazaka povećao se s 2,8 milijuna u 2023. na 3,3 milijuna u 2025., dok su noćenja porasla s 13 na 13,8 milijuna.

Trend se nastavio i ove godine. U prvih šest mjeseci domaći su gosti ostvarili 1,5 milijuna dolazaka i 4,2 milijuna noćenja, što je šest, odnosno sedam posto više nego u istom razdoblju lani. Domaći gosti pritom imaju posebnu važnost za predsezonu i posezonu, ali i za hotelski sektor. Prema podacima HTZ-a, prošle su godine ostvarili 4,1 milijun hotelskih noćenja, više nego gosti iz Njemačke, Austrije i Ujedinjenog Kraljevstva.

No ovogodišnje istraživanje portala MojPosao pokazuje da iza tog rasta treba tražiti i promjenu ponašanja. Hrvati nisu nužno postali turisti koji imaju više novca za ljetovanje. Dio njih samo je zamijenio skuplje inozemno putovanje domaćim, dok drugi skraćuju boravak, smanjuju potrošnju ili uopće ne odlaze.