Toplinski val prži BDP: Ekstremne vrućine odnose 180 milijardi eura

Dugotrajna vrućina koja ovog ljeta prži Europu neće ostaviti traga samo na zdravstvenim sustavima i šumskim ekosustavima, nego i na bilancama europskih gospodarstava, piše Euronews. Prema opsežnom istraživanju nizozemske Triodos Banke, ekonomska šteta uzrokovana ekstremnim vrućinama i požarima iznosit će u ovoj godini čak 180 milijardi eura.

To je iznos koji odgovara otprilike jednom postotku cjelokupnog bruto domaćeg proizvoda Europske unije, i gotovo u potpunosti poništava skromni gospodarski rast od 1,1 posto koji je Bruxelles prognozirao za 2026. godinu, ostavljajući blok na samim vratima stagnacije.

Četiri kanala gubitaka

Gubici se prelijevaju kroz četiri ključna kanala, navodi se u istraživanju Triodos Banke, od kojih su prva tri izravno mjerljiva. Prvi na udaru je poljoprivredni sektor koji bilježi drastičan pad prinosa usjeva i proizvodnje mlijeka, što uz prateći skok cijena hrane odnosi oko 0,15 posto BDP-a.

Energetski sustav trpi podjednak pritisak ubog smanjena proizvodnja u hidroelektranama, nuklearkama i termoelektranama, uz osjetno nižu učinkovitost solarnih panela na ekstremnim temperaturama. Sve je to poguralo veleprodajne cijene struje i odnijelo dodatnih 0,15 posto BDP-a. Isti postotni udarac bilježi i prometna infrastruktura, uslijed poremećaja i zastoja u željezničkom, cestovnom i riječnom prijevozu.

Međutim, najjači i ujedno najteže mjerljiv udarac stoji iza padajućih krivulja radne produktivnosti. Čim živa u termometru prijeđe granicu od 25 do 30 stupnjeva Celzija, učinak po radniku počinje padati, navode istraživači nizozemske banke.

Pad je najdramatičniji kod vanjskih i fizičkih poslova, no nisu pošteđeni ni uredski radnici, kod kojih tropske noći i narušena kvaliteta sna izravno srozavaju kognitivne sposobnosti. Analiza osiguravajuće kuće Allianz pokazuje da svaki stupanj iznad 30 stupnjeva, ako potraje nekoliko dana zaredom, odnosi oko tri posto proizvodnje po radnom satu.

Gospodarska anatomija nepogode

Analitičari Triodos Banke naglašavaju kako njihovi rezultati nisu puki popis najtoplijih zemalja, već matrica koja kombinira strukturu pojedine ekonomije, udio klimatiziranih prostora, navike putovanja na posao i stupanj prilagodbe lokalnog stanovništva.

U takvoj računici najgore je prošla Francuska. Zbog visoke izloženosti svojih ključnih sektora i nepovoljne kombinacije faktora, Francuska gubi 1,4 postotna boda rasta. Za zemlju koja je u godinu ušla s već krhkim ekonomskim temeljima, to znači pad BDP-a od 0,6 posto i odlazak u minus.

Nizozemska gubi oko 0,8 postotnih bodova, što je dovodi do potpune stagnacije. Zanimljivo je da Španjolska i Italija, premda imaju najizloženiju radnu snagu i najviše tropskih dana, trpe manji jednokratni šok upravo zahvaljujući desetljećima postupnog prilagođavanja radnog ritma i infrastrukture. Na drugom kraju spektra je Poljska, koja bi zbog niske razine klimatizacije bila iznimno ranjiva, no spasile su je nešto niže ljetne temperature pa i dalje zadržava rast od oko 2,9 posto.

Ljudska i ekološka bilanca izvan BDP-a

Službene gospodarske statistike, međutim, ne obuhvaćaju najteži dio ove ljetne bilance. Samo tijekom lipanjskog toplinskog vala u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji zabilježeno je više od 20 tisuća smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama. Ako se ukupna procijenjena smrtnost od oko 25 tisuća ljudi preračuna u izgubljene godine života, ekonomski trošak doseže između 1,5 i sedam milijardi eura.

Isto vrijedi i za šumske požare koji su do početka kolovoza progutali više od 490 tisuća hektara širom Unije, što je više nego dvostruko od dvadesetogodišnjeg prosjeka. Šteta nastala gubitkom ekosustava na izgorjelim područjima procjenjuje se na dodatnih 100 milijuna do 4,6 milijardi eura.

Autori studije upozoravaju da su njihove procjene rađene na temelju vrlo konzervativnih pretpostavki te da mjere prilagodbe mogu ublažiti gubitke produktivnosti za najviše 40 posto. Zbog toga zaključuju kako sama adaptacija nije dovoljna i oštro kritiziraju nedavne poteze Europske komisije o ublažavanju dinamike sustava za trgovanje emisijama ugljika, označavajući ih kao korak u potpuno pogrešnom smjeru.