Udruga Franak ne odustaje: pravna bitka seli se na Ustavni sud

Udruga Franak najavila je nastavak pravne borbe nakon odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu konvertiranih kredita u švicarskim francima. Kako su poručili na konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu, potrošači će nakon pojedinačnih odluka Vrhovnog suda podnositi ustavne tužbe, s ciljem ukidanja takvih presuda i ostvarivanja punog obeštećenja.

Vrhovni sud je u predmetu Rev-457/2025 odlučio da potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo samo na zatezne kamate koje su dospjele do dana konverzije na ukupno preplaćene iznose anuiteta. Odluka je, prema navodima Udruge Franak, donesena omjerom glasova 9:4.

U udruzi takvo stajalište smatraju nezakonitim, protivnim pravu Europske unije, Ustavu i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava. Tvrde da je devet sudaca proširenog vijeća potrošačima onemogućilo povrat novca na temelju odredbi Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na ništetnost i stjecanje bez osnove.

Posebno ističu da Sud Europske unije u presudama C-118/17 i C-705/21, prema njihovu tumačenju, upućuje na pravo potrošača na punu restituciju. Odluku Vrhovnog suda smatraju arbitrarnom jer, kako navode, suci nisu prihvatili vještačenja koja nedvojbeno govore o tomu da preplaćeni iznosi konverzijom nisu isplaćeni.

Diskriminirani potrošači

Udruga Franak tvrdi i da je odluka diskriminacijska jer potrošače koji su prihvatili konverziju stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji kredite nisu konvertirali, a koji su mogli ostvariti pravo na puno obeštećenje. Prema njihovim navodima, potrošači s konvertiranim kreditima, ako dobiju samo zatezne kamate, u konačnici plaćaju 20 do 30 posto više za ukupnu otplatu kredita od potrošača koji nisu konvertirali kredit, ali su ostvarili puno obeštećenje.

Dodaju da su ti potrošači diskriminirani i u odnosu na korisnike izvornih euro kredita, koji mogu tužiti banke zbog nepoštenih kamatnih odredbi. Kod konvertiranih kredita, upozoravaju, za obračun konverzije korištene su upravo euro kamate, ali potrošačima se, prema odluci Vrhovnog suda, ne priznaje pravo na tužbu po toj osnovi.

Izdvojena mišljenja kao argument

Udruga se posebno poziva na izdvojena mišljenja sudaca Damira Kontreca, Jadranka Juga, Dražena Jakovine i Josipa Turkalja, za koja smatra da će biti važan oslonac u postupcima pred Ustavnim sudom. U tim se mišljenjima, kako navodi Udruga, ističe da konverzijom nisu uklonjene posljedice ništetnih ugovornih odredbi, da zakon o konverziji nije rješavao pitanje restitucije te da potrošači u trenutku prihvaćanja konverzije nisu mogli biti informirani o ništetnosti valutne klauzule u švicarskim francima.

Tko plaća sudske troškove?

Naveli su i da pitanje sudskih troškova nije konačno riješeno. Smatraju da dosadašnji pristup, prema kojem svaka strana snosi svoj dio troška, nije održiv te tvrde da bi banke morale snositi najmanje dio, a prema pravu Europske unije i puni trošak postupka potrošača.

Nakon odluke Vrhovnog suda, pravna bitka oko konvertiranih kredita tako se seli na Ustavni sud. Udruga Franak očekuje da će Ustavni sud, na temelju postojećih i budućih ustavnih tužbi, ukidati pojedinačne odluke donesene prema stajalištu proširenog vijeća Vrhovnog suda.

Nastavlja se dugotrajni spor

Slučaj konvertiranih kredita jedan je od najdugotrajnijih financijsko-pravnih sporova u Hrvatskoj. Najnovija odluka Vrhovnog suda sužava prostor za potrošačke zahtjeve prema bankama, ali reakcija Udruge Franak pokazuje da spor time nije završen.

Odluku su jučer komentirali i iz Hrvatske udruge banaka, poručivši da će je detaljno analizirati, ali i da ovakvo stajalište otvara pitanja pravne sigurnosti jer, prema njihovu tumačenju, odstupa od svrhe zakonske konverzije iz 2015. godine. Iz HUB-a su istaknuli da je konverzija bila zamišljena kao jednokratno i sveobuhvatno rješenje problema CHF kredita, kojim su korisnici koji su je prihvatili stavljeni u položaj kao da su od početka imali euro kredit.