Što rat u Iranu znači za svjetsko gospodarstvo

Dok je Donald Trump u protekloj godini vodio trgovinske ratove, napadao američke institucije i prijetio saveznicima, globalno gospodarstvo pokazivalo je iznenađujuću otpornost. Inflacija je padala, europska tržišta bilježila su rekorde. Sada, kada je američki i izraelski napad na Iran prerastao u širi regionalni sukob, ta se slika može promijeniti. Hoće li i koliko, ovisit će o jednom jedinom pitanju: ostaje li Hormuški tjesnac otvoren.

- Nafta je kritični kanal - rekao je za Financial Times Neil Shearing, glavni ekonomist Capital Economicsa.

Edward Fishman, viši suradnik Vijeća za vanjske odnose i autor knjige o američkom ekonomskom ratovanju, pak opisuje dva moguća scenarija. U prvom dolazi do 'značajnog i dugotrajnog prekida sveg prometa kroz Hormuški tjesnac, koji je najvažnija pomorska uska grla na svijetu.' Budući da tjesnacem prolazi svaki peti barel nafte na svijetu, njegovo zatvaranje bi, prema Fishmanu, značilo 'ogroman šok za globalnu cijenu nafte' i gurnulo bi cijene iznad 100 dolara po barelu. Brent je već blizu sedmomjesečnog vrhunca od 73 dolara, nakon rasta od gotovo 12 posto u zadnjih mjesec dana.

Vjerojatniji i manje razoran scenarij, tvrdi Fishman, jest da se tjesnac ne zatvori potpuno, ali da iranski izvoz nafte bude obustavljen. U tom slučaju realniji je skok na barem 80 dolara po barelu. OPEC je u nedjelju najavio povećanje proizvodnje za 206 tisuća barela dnevno u travnju, no to je manje od onoga što su mnogi očekivali.

Za američko gospodarstvo skok cijena nafte nije nevažan, iako SAD danas uvozi svega 17 posto potrebne energije, najmanji udio u četrdeset godina. 'Nagli rast globalnih cijena nafte može nanijeti bol američkim potrošačima i kompanijama', upozorio je James Knightley, američki ekonomist u ING-u.

Nafta od 100 dolara po barelu mogla bi inflaciju gurnuti s trenutnih 2,4 posto na više od četiri posto, prema Knightleyevim procjenama, što bi Federalnim rezervama znatno otežalo planirana sniženja kamatnih stopa.

Ajay Rajadhyaksha iz Barclaysa nudi konkretniji izračun.

- Svaki održivi rast cijene nafte od 10 dolara po barelu može smanjiti gospodarski rast za 10 do 20 baznih bodova u sljedećih 12 mjeseci. Ako bi nafta dostigla recimo 120 dolara i ostala tamo, američka i svjetska ekonomija pretrpjele bi znatan udarac - objašnjava.

Barclays također predviđa jačanje dolara uz svaki rast cijena nafte, procjenjujući porast od 0,5 do jedan posto u odnosu na košaricu globalnih valuta za svakih deset posto skuplje nafte.

Azija bi bila teško pogođena jer su Kina, Indija, Japan i Južna Koreja ključne destinacije za naftu i ukapljeni prirodni plin koji prolaze tjesnacem. Prema podacima američke Agencije za energetske informacije, čak 84 posto sirove nafte i kondenzata te 83 posto ukapljenog prirodnog plina koji su prošli tjesnacem 2024. godine bili su namijenjeni azijskim tržištima. Capital Economics procjenjuje da bi Brent od 100 dolara dodao između 0,6 i 0,7 posto globalnoj inflaciji.

Europa bi osjetila pritisak i kroz cijene nafte i kroz cijene ukapljenog prirodnog plina. Europska središnja banka ipak ima nešto više manevarskog prostora jer je inflacija u eurozoni na 1,7 posto, ispod cilja. Engleskoj banci pak situacija je osjetljivija.

- S obzirom na to koliko je glasanje izbalansirano, mislim da bi ovo moglo malo otežati napredak sa snižavanjem kamatnih stopa dok ne dobijemo više jasnoće o razmjeru početne reakcije na cijene nafte i koliko dugo bi mogla trajati - rekla je Hetal Mehta, glavna ekonomistica St James's Placea.

Sukob dolazi u već ionako nervoznom trenutku. Dionice američkih banaka doživjele su u petak najveći pad od Trumpovog tarifnog šoka u travnju, a tehnološki sektor bilježi pad od više od tri posto u veljači. Tomasz Wieladek, glavni europski ekonomist T Rowe Pricea, upozorava na kumulativni učinak.

- Previše šokova događa se odjednom. Venezuela, Grenland, tarife i sad Iran, sve to u roku od dva mjeseca - kaže. 

Ipak, neki analitičari ostaju relativno mirni.

- Unatoč svim nedavnim geopolitičkim događajima, razina rasta globalnog gospodarstva i trgovine bila je nevjerojatno otporna - rekao je Innes McFee, glavni ekonomist Oxford Economicsa.