Tržišta u razvoju iznenađujuće otporna na rat u Iranu

Rat u Iranu predstavlja jedan od najozbiljnijih stres-testova za globalno gospodarstvo posljednjih desetljeća. Unatoč snažnom energetskom šoku i blokadi Hormuški tjesnac, financijska tržišta, osobito ona u razvoju, zasad pokazuju iznenađujuću otpornost, pokazuje to istraživanje koje potpisuje Raiffeisen Capital Management, jedan je od vodećih europskih upravitelja imovinom.

Promjena sentimenta 

Početak godine obilježili su povoljni makroekonomski pokazatelji i solidni poslovni rezultati kompanija, stoji u priopćenju, zbog čega su tržišta u razvoju nadmašivala razvijena. No krajem veljače fokus investitora naglo se pomiče prema geopolitičkom riziku. Rast cijena nafte u ožujku izbrisao je dio dobitaka, osobito u energetskim uvoznicima u Aziji, dok su izvoznici sirovina zadržali stabilnost. Već u travnju tržišta u razvoju ponovno preuzimaju vodstvo.

Unatoč najvećem energetskom šoku još od 1970-ih, korekcije su blaže od očekivanih. Razlozi su višestruki: dio zemalja profitira kao izvoznik energije, postojeće zalihe ublažavaju poremećaje, a tehnološki sektor – posebice poluvodiči i umjetna inteligencija – bilježi snažan rast. U indeksima poput onih u Južnoj Koreji i Tajvanu taj sektor ima ključnu težinu.

Dodatno, strukturna manja ovisnost tržišta u razvoju o američkom dolaru te očekivanja ublažavanja monetarne politike u SAD-u potiču investitore na ranije pozicioniranje.

Jaz između tržišta i gospodarstva

Ipak, sve je vidljiviji raskorak između optimizma na burzama i realnih ekonomskih posljedica rata. Analitičari upozoravaju da bi dugotrajnija blokada Hormuškog tjesnaca imala trajne negativne učinke.

Naime, što dulje Hormuški tjesnac ostane zatvoren – uz potencijalne poremećaje i u Crvenom moru – to će jaz između tržišta i realnog gospodarstva biti veći. dok bi trajno zatvaranje tjesnaca u razdoblju od tri do sedam tjedana proizvelo nepovratne negativne posljedice za globalno gospodarstvo. No, tržišta zasad računaju na deeskalaciju i dogovor ključnih aktera, no pitanje je koliko su ta očekivanja realna.

Prvi signali u makroekonomskim podacima pokazuju da je Kina u prvom kvartalu rasla pet posto, ali je u ožujku zabilježila snažan pad trgovinskog suficita zbog rasta uvoza energije. Indija pak trpi pritisak zbog ovisnosti o uvozu energenata, a prognoze rasta revidiraju se naniže, a tržište kapitala zaostaje. Brazil profitira od rasta cijena sirovina, uz snažan rast burze i povećane projekcije trgovinskog suficita. U srednjoj i istočnoj Europi pak raste rizik novog inflacijskog vala koji bi mogao zakočiti industrijski oporavak.

Mađarski zaokret

Posebnu pozornost privlači Mađarska, gdje su travanjski izbori donijeli preokret. Nova oporbena stranka Tisza, predvođena Péterom Magyarom, osvojila je dvotrećinsku većinu, čime je poražen dugogodišnji premijer Viktor Orbán. Tržišta su reagirala snažnim rastom burze i jačanjem forinte, uz očekivanja normalizacije odnosa s Europskom komisijom i deblokade više od 30 milijardi eura sredstava Europske unije.

Obveznice tržišta u razvoju u 'tvrdim' valutama bile su pod pritiskom zbog rasta premija rizika i viših američkih kamatnih stopa, dok su lokalne valute i obveznice izvoznika sirovina pokazale veću otpornost. Euro je pritom osjetljiviji na energetske šokove, što investitorima otvara prostor za valutnu diverzifikaciju.