Plinacro ulaže u izgradnju dodatne plinovodne infrastrukture koja plin vodi van Hrvatske prema Sloveniji i Mađarskoj
Usporedno s ulaganjima koje u proširenje plutajućeg terminala u Omišlju provodi LNG Hrvatska, Plinacro ulaže u izgradnju dodatne plinovodne infrastrukture, kako bi se plin koji brodovima pristiže u Hrvatsku mogao transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj, čime bi se osigurali uvjeti za jačanje sigurnosti opskrbe plinom za zemlje srednje i jugoistočne Europe. I naravno za jaču trgovinu plinom uvezenim morskim putem, te za smanjivanju ovisnosti o ruskom plinu, u skladu s planom Europske komisije REPowerEU.
- Plinacro je s Ministarstvom gospodarstva i Fondom za energetsku učinkovitost potpisao ugovor o dodjeli sredstava za ‘Jačanje plinske infrastrukture‘. Riječ je ugovoru u kojem se Plinacru bespovratno dodjeljuje 533 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost okviru projekta ‘Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal‘, za izgradnju četiriju plinovoda Zlobin - Bosiljevo, Bosiljevo – Sisak, Kozarac-Sisak i Zabok – Lučko. Postojeći plinovod Omišalj - Zlobin koji je izgrađen 2021. godine sa svrhom povezivanja novoizgrađenog Terminala UPP na otoku Krku s Plinacrovim plinskim transportnim sustavom povezat će se s plinovodima Zlobin -Bosiljevo i Bosiljevo – Sisak i Kozarac-Sisak koji će s postojećim plinovodom Kozarac -Slobodnica činiti glavni evakuacijski plinovod koji preko Mađarske povezuje Terminal za UPP na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom – konstatirao je za Lider predsjednik uprave Plinacroa Ivica Arar.
Izgradnjom plinovoda Zlobin – Bosiljevo, duljine 58 km povećat će se transport plina do kapaciteta od oko 3,5 milijardi kubnih metara godišnje. Na ovaj plinovod koji se ovih dana pušta u probni rad nastavit će se plinovodni sustav Bosiljevo – Sisak – Kozarac koji omogućuje povećanje transporta plina s LNG terminala na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje, što odgovara planovima za proširenje LNG terminala na jednaki kapacitet instalacijom dodatnog modula za uplinjavanje na postojeći FSRU brod. Time će se kapacitet domaćeg plinovoda prema Mađarskoj povećati do 3,5 milijardi kubnih metara godišnje, naravno, ovisno o tome koliko se plina bude usmjeravalo prema Sloveniji.
Postojeći plinovod Pula-Karlovac manjeg je promjera i radnog tlaka od novoizgrađenih plinovoda što ograničava protok plina s LNG terminala na 2,9 milijardi kubnih metara godišnje, što Plinacro planira poboljšati proširenjem promjera na ovom smjeru. Produktovodna linija prema Sloveniji (Lučko - Zabok - Rogatec) također čeka nadogradnju. uskoro započinju radovi i na izgradnji magistralnog plinovoda Zabok – Lučko. Procijenjena ukupna vrijednost dionice Zabok – Lučko, duljine 36 kilometara, iznosi 78 milijuna eura što uključuje nabavu, nadzor i isporuku čeličnih plinovodnih cijevi, isporuku i puštanje u rad opreme, izgradnju samog plinovoda (koji dijelom prolazi ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge i autoceste), pripadajućih objekata, stručni nadzor nad izgradnjom te rješavanje imovinskopravnih odnosa.
- Konkretno, izgradnja plinovodnog sustava Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i plinovoda Zabok-Lučko omogućit će povećanje transporta plina prema Mađarskoj s postojećih 1,7 na 3,5 milijardi m3/god, odnosno transport prema Sloveniji s postojećih 0,26 na 1,5 milijardi m3/god. U obje zemlje će se značajno povećati razina diversifikacije i sigurnost opskrbe plinom, a posebno u Sloveniji gdje će novi transportni kapacitet biti blizu njihove vršne potrošnje plina – naveo je Arar.
Arar je još napomenuo da će novi novi plinovodi biti izrađeni od cijevi koje su spremne za transport prirodnog plina, mješavine prirodnog plina i vodika ili čistog vodika.