Biznis i politika

Wall Street u oštrom padu dok hrvatske dionice rastu već osmi tjedan

Glavni indeks Zagrebačke burze skočio je protekloga tjedna 1,96 posto, na 4100 bodova, uz povećani promet od 13,5 milijuna eura

Dok najveće svjetsko dioničko tržište prolazi kroz oštru korekciju, na domaćoj burzi dioničko mjerilo dodatno je ojačalo.

CROBEX indeksi Zagrebačke burze porasli su i prošloga tjedna, već osmog zaredom, uz povećani promet. Glavni indeks Zagrebačke burze skočio je protekloga tjedna 1,96 posto, na 4100 bodova, a CROBEX10 za 1,89 posto, na 2640 bodova. Među sektorskim indeksima, najviše je porasla CROBEXindustrija, za 5,89 posto, dok je najviše pao CROBEXtransport, za 0,48 posto. Redovni promet dionicama iznosio je 13,5 milijuna eura, oko 2,7 milijuna više nego u tjednu ranije.

Najlikvidniji Končar i Zaba

Uz to, ostvaren je i blok promet od 18,95 milijuna eura u transakcijama sa četiri dionice. Najveći blok promet imala je dionica Hrvatske poštanske banke 14,75 milijuna eura, a potom Končara, 2,3 milijuna eura. Slijedila je dionica Zagrebačke banke, s blok prometom od 1,21 milijun eura te Spana, sa 670.000 eura prometa.

Kao i proteklih tjedana, u redovnom trgovanju najveći promet ostvaren je dionicom Končara, 4,4 milijuna eura, pri čemu joj je cijena porasla 4,88 posto na 860 eura. S prometom od 1,7 milijuna eura slijedila je dionica Zagrebačke banke, koja je pojeftinila 0,41 posto, na 24,4 eura.

Znatan promet imala je i dionica AD Plastika, 1,67 milijuna eura. Sa skokom cijene za 14,54 posto na 26 eura bila je i među najvećim dobitnicama. Iz te kompanije odgovorili su na upit ZSE da im kao izdavatelju nisu poznate nove okolnosti ili činjenice koje bi mogle utjecati na cijenu njihove dionice. Po likvidnosti je slijedila dionica Dalekovoda, kojom je protrgovano gotovo 700 tisuća eura, a cijena joj je skočila 3,2 posto, na 11,3 eura.

Najveće dobitnice bile su dionice Instituta IGH, sa skokom cijene za 23,81 posto, na 13 eura, i Brodogradilišta Viktor Lenac, za 18,13 posto, na 4,04 eura. Uz dionicu AD Plastika, znatnije je porasla i cijena dionice Atlantic grupe, za 10,4 posto, na 51 euro.

Najveće gubitnice, pak, bile su dionice Medora hotela i ljetovališta, s padom cijene za 8 posto, na 4,6 eura, i Čateksa, za 4,76 posto, na 100 eura.

AI pritišće Wall Street

Burzovni optimizam prisutan je i u ostatku starog kontinenta. Zzahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine europskih banaka i kompanija, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle.

Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7 posto, na 10.446 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,8 posto, na 24.914 bodova, a pariški CAC 0,5 posto, na 8311 bodova.

S druge strane Atlantika vlada potpuno suprotna situacija. Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi pali više od jedan posto jer se tehnološki sektor ponovno našao pod pritiskom, dok su na europskim burzama cijene dionica porasle. Dow Jones indeks prošloga tjedna skliznuo 1,2 posto, na 49.500 bodova, dok je S&P 500 pao 1,4 posto, na 6836 bodova, a Nasdaq 2,1 posto, na 22.546 bodova.

Oštar pad indeksa ponajviše je posljedica pada cijena dionica u tehnološkom sektoru, što je u posljednje vrijeme vrlo učestalo jer se ulagači pitaju u kojoj će se mjeri golema ulaganja u razvoj umjetne inteligencije (AI) isplatiti. Osim toga, ulagači se plaše da su cijene dionica tehnoloških divova previsoke, s obzirom da godinama snažno rastu. U posljednje vrijeme dionice niza tehnoloških divova bilježe dnevni rast ili pad i po dvoznamenkastim stopama.

Tko će potonuti, a tko isplivati?

Osim toga, pod pritiskom su prošloga tjedna bili i neki drugi sektori. - Na tržištu se procjenjuje koji bi sektori i industrije mogli povećati produktivnost kroz ulaganja u AI, a koje bi razvoj AI mogao ugroziti. Ovu godinu smatramo ključnom da se pokaže koliki bi mogao biti povrat na ulaganja u AI razvoj - objašnjava za Reuters Jack Herr, analitičar u tvrtki GuideStone Funds.

U fokusu ulagača bili su prošloga tjedna i novi podaci o potrošnji, tržištu rada i inflaciji u SAD-u. Iz tih podataka može se zaključiti da najveće svjetsko gospodarstvo i dalje stabilno raste, dok je inflacija i dalje znatno iznad ciljanih razina Feda od 2 posto.

Zbog toga ti podaci nisu značajnije utjecali na procjene o tome kada će Fed smanjiti kamate, pa se i dalje procjenjuje da to neće učiniti prije lipnja.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju