Za obnovu zgrada do 2050 potrebno 64,2 milijarde eura

Poprilično iščekivani Nacionalni plan obnove zgrada (NPOZ) do 2050., čiji je prvi nacrt krajem prošle godine upućen Europskoj komisiji na odobrenje, nedavno je objavljen na stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te je napokon dao uvid u iznose potrebne kako bi sve zgrade u Hrvatskoj do sredine stoljeća dosegnule nultu stopu emisija stakleničkih plinova.  Iznos potreban kako bi se to do 2050. i ostvarilo nevjerojatnih je 64,2 milijarde eura. Riječ je o ukupnoj procijenjenoj investicijskoj potrebi za obnovu fonda zgrada, koja uključuje javna i privatna ulaganja.

U prvoj fazi, od 2026. do 2030., navodi se da se planira uložiti 7,042 milijarde, od čega je do sada osigurano 349 milijuna kroz nacionalne fondove, dodatnih 871 milijun kroz EU fondove, odnosno ukupno 1,22 milijarde eura. Dakle, već do 2030. godine trebamo pronaći gotovo šest milijardi eura kako bismo ispunili ciljeve iz Nacionalnog plana.

Transformacija fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u energetski visoko učinkovit i dekarbonizirani fond predstavlja najzahtjevniju reformu, financijski gledano, u narednih dva i pol desetljeća.

Veći problemi pomaknuti na budućnost

Osnovni razlog zašto će biti potrebno u njega uložiti milijarde leži u činjenici da (statistika iz 2023.) u Hrvatskoj od 966.487 stambenih zgrada i 47.573 nestambene zgrade, koje zajedno imaju oko 176 milijuna metara kvadratnih grijanog prostora, samo njih 1,4 posto ima A+ energetski certifikat, dok gotovo 91 posto zgrada uopće nema certifikat. Među certificiranim zgradama najveći dio nalazi se u srednjim energetskim razredima C i D, što znači da će i značajan dio tog fonda do 2050. morati proći dodatna ulaganja kako bi se dosegnuli ciljevi nultih emisija.

Zbog iznimno visokih izdvajanja potrebnih da Hrvatska ostvari EU ciljeve i do 2050. uspostavi fond zgrada s nultim emisijama, NPOZ najveći financijski pritisak pomiče prema kasnijim razdobljima.

Tako spomenuti period potrebnih investicija do 2030. iznosi 7 milijardi eura, od 2036. do 2040. gotovo 11,5 milijardi eura, a posljednje dvije faze (od 2041. do 2045. i od 2046. do 2050.) više od 18 milijardi eura svaka. U prvom razdoblju stoga je planirana manja površina zgrada za obnovu: do 2030. 2,3 milijuna četvornih metara godišnje, do 2040. 5,3 milijuna, a zatim iznimno ambiciozno do 2050. – godišnje 10,4 milijuna. To ujedno znači da bi se godišnja stopa obnove u Hrvatskoj morala višestruko povećati u odnosu na dosadašnji tempo, osobito u razdoblju nakon 2035., kada dinamika obnove postaje znatno ambicioznija.

Iz strukture planirane obnove također je vidljivo da će u prvom razdoblju naglasak biti na nestambenim zgradama, dok se najteži dio, odnosno obnova stambenog fonda, prolongira u kasnije faze.

U prezentaciji se navodi i preporuka da se objedine podaci o uštedama energije i obnovljenim površinama iz svih projekata NPOO-a, a ne samo onih u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Uključivanje tih rezultata u ukupnu bilancu moglo bi značajno promijeniti početnu osnovicu za razdoblje nakon 2026. godine. Drugim riječima, već ostvareni učinci mogli bi ublažiti intenzitet novih obveza u prvim fazama provedbe NPOZ-a i utjecati na raspored investicija u idućim razdobljima.

Konačna verzija krajem godine

Usto se navodi da je u izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti zgrada potrebno ugraditi elemente koji će omogućiti provedbu obnove i bez bespovratnih sredstava, uključujući minimalne standarde energetske učinkovitosti (MEPS). Riječ je o obvezujućim zahtjevima koji proizlaze iz nove europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), a koju države članice moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do kraja svibnja 2026. Prema toj Direktivi, do 2030. mora se obnoviti najmanje 16 posto energetski najlošijih nestambenih zgrada, a do 2033. najmanje 26 posto. To znači da obnova najlošijeg dijela fonda više neće ovisiti isključivo o dostupnosti subvencija, nego će postati regulatorna obveza. Pritom će poseban izazov biti kako financirati obnovu obiteljskih kuća, koje čine 90 % fonda, bez dodatnog produbljivanja energetskog siromaštva.

Prvi nacrt NPOZ-a dostavljen je Europskoj komisiji do 31. prosinca 2025., a Komisija bi do 30. lipnja 2026. trebala dostaviti svoje preporuke državama članicama. Finalizacija dokumenta prema komentarima EK, dodatnim analizama, rezultatima dijaloga i ocjene dosadašnje provedbe planirana je do 30. rujna 2026., nakon čega slijedi postupak javnog savjetovanja i formalno donošenje plana na razini Vlade RH. Konačna verzija plana definirat će preciznu dinamiku ulaganja i zakonodavne izmjene potrebne za njegovu provedbu.