Zagreb pod pritiskom: 3.849 zahtjeva za prenamjenu prostora

Dok se u javnom prostoru posljednjih godina naglašava važnost zelenih politika i održivog razvoja, u razdoblju od lipnja 2023. do kraja 2025. godine Grad Zagreb zaprimio je ukupno 3.849 zahtjeva za izmjene i dopune prostornih planova. Prema službenoj analizi, većina tih inicijativa odnosi se na prenamjenu poljoprivrednih, šumskih i zelenih površina u građevinska područja.

U fokusu su dva ključna prostorno-planska dokumenta, Prostorni plan (PPGZ), strateški okvir koji određuje dugoročni prostorni razvoj i širenje grada i Generalni urbanistički plan (GUP), koji detaljno propisuje namjenu prostora unutar pojedinih naselja. Najnovije službeno izvješće iz prosinca 2025. o kojem će se raspravljati u četvrtak 29. 1. 2026. na najavljenoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba otkriva da se Zagreb suočava s intenzivnim pritiscima na prostor, koji zahvaćaju i ono malo zelenila što je preostalo.

Naime, temeljni strateški dokument grada, Prostorni plan, nije cjelovito revidiran još od 2001. godine, zbog čega se velik broj zaprimljenih inicijativa, odnosi na šumske i poljoprivredne površine na rubovima Grada te na preostalo zelenilo unutar urbanog područja, čime se dodatno povećava pritisak na neizgrađeni i zeleni prostor.

Vidljivo je to i iz statistike koju donosi stručna analiza. Čak 81,75 posto svih zahtjeva za promjenu strateškog plana odnosi se na pretvaranje poljoprivrednih površina u građevinske zone. Riječ je o velikim prostornim površinama koje bi s dosadašnje namjene povezane s poljoprivrednom proizvodnjom i očuvanjem prirode prešle u građevinsku namjenu.

Ni šumske površine nisu izuzete pa je u dokumentu evidentiran 141 izravan zahtjev za prenamjenu šuma u građevinska područja. Istodobno, udio inicijativa koje se odnose na javne potrebe iznimno je nizak, pa na prostore za škole, vrtiće ili kulturne centre otpada tek 0,19 posto zaprimljenih zahtjeva.

Vruće točke

Dok se na razini cijelog grada, kroz Prostorni plan, većina inicijativa odnosi na prenamjenu poljoprivrednih i šumskih površina u građevinska područja (više od 86 % svih zahtjeva), unutar izgrađenih naselja obuhvaćenih GUP-om Zagreba i GUP-om Sesveta pritisak se ponajprije usmjerava na preostale parkove, sportska igrališta i zaštitno zelenilo, na koje otpada oko dvije trećine zaprimljenih inicijativa.

Analiza službenih tablica pritom jasno ukazuje na prostorna žarišta s najizraženijim pritiscima, pri čemu se posebno izdvajaju rubne gradske četvrti Sesvete i Brezovica. Te dvije gradske četvrti zajedno obuhvaćaju više od 45 posto ukupne površine Grada Zagreba.

Sesvete pod pritiskom

Kada bi se svi zahtjevi za prenamjenama uvažili, Sesvete bi se u takvom scenariju moglo prozvati 'Dolinom bagera' s obzirom na to da je za taj kvart pristiglo rekordnih 1100 zahtjeva. Pritisak na sesvetske šume (zona Z2) bio je jedan od razloga zbog kojih se i Vijeće gradske četvrti Sesvete očitovalo, upozorivši na potrebu usklađivanja izdavanja dozvola s postojećim ograničenim infrastrukturnim kapacitetima. 

Statistika za GUP Sesveta pokazuje izrazito visoki udio zahtjeva za prenamjenu zelenih površina i drugih javnih potreba te pokazuje da se 58,56 posto podnesenih inicijativa odnosi na prenamjenu javnih zelenih, zaštitnih i sportskih površina u zone stambene ili mješovite namjene.

Osim same gradnje, na terenu se vodi izražena bitka oko prometnih koridora, pri čemu se interesi zajednice često razilaze s privatnim vlasničkim interesima. Značajan broj inicijativa (9,91%) odnosi se upravo na infrastrukturne sustave. U tim inicijativama predlaže se ukidanje ili izmještanje planiranih javnih cesta unutar privatnih čestica, dok se istodobno traži planiranje novih putova radi osiguranja kolnog pristupa svojim budućim zgradama.

U tom velikom broju zahtjeva za prenamjenama nalaze se i prijedlozi udruge 'Zelene i plave Sesvete', koji razvoj nastoje usmjeriti prema pješačko-biciklističkoj infrastrukturi i očuvanju prirodnog sustava potoka Vuger.

Novi Zagreb - zapad i Brezovica

Na Novi-Zagreb zapad i Brezovicu zajedno otpada više od 1300 zahtjeva, usmjerenih na pretvaranje oranica u stambene kvartove. Samo za Brezovicu zaprimljeno je više od 600 zahtjeva, pri čemu se gotovo sve odnose upravo na takvu prenamjenu. Službeno izvješće pritom upozorava da se ovi zahtjevi ne smiju promatrati izolirano, jer bi njihovo kumulativno uvažavanje imalo značajne posljedice za prometnu, komunalnu i društvenu infrastrukturu, koja na tim područjima već ima ograničene kapacitete.

Novi Zagreb - zapad, s oko 700 zaprimljenih inicijativa, predstavlja također žarište pritiska koji cilja na širenje stambenih zona u naseljima poput Blata i Svete Klare gdje dominira prenamjena poljoprivrednog u građevinsko zemljište.

Dovoljan 'iskaz interesa'

Iako je većina zaprimljenih inicijativa pristigla prije stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju, samo Izvješće u zaključnom dijelu upozorava da bi primjena članka 208., koji uvodi institut iskaza interesa investitora i obvezu izrade urbanističkih planova u propisanim rokovima, mogla dodatno pojačati postojeće pritiske na prostor ako se ne uspostave jasni kriteriji zaštite javnog interesa. Time se uloga Grada mijenja, jer se inicijativa za izradu planova u većoj mjeri prenosi na podnositelje zahtjeva.

Izvješće također evidentira 71 inicijativu vezanu uz urbanističke planove uređenja(UPU), i to za ukupno 55 UPU-a (31 inicijativa za nove UPU-e, 32 za izmjene i dopune te 8 za stavljanje planova izvan snage). Stoga se u zaključnom dijelu navodi da će se, sukladno odredbama članaka 208. i 209. Zakona o prostornom uređenju, pristupiti utvrđivanju liste prioriteta za izradu urbanističkih planova uređenja. Odluke o pokretanju pojedinih postupaka izrade UPU-a donosit će se u skladu s tom listom, ali i u okviru organizacijskih, kadrovskih i financijskih kapaciteta Grada Zagreba.

Iz izvješća, međutim, nije razvidno na koji će se način u tom procesu vrednovati inicijative koje se odnose na javne i društvene potrebe u odnosu na zahtjeve za stambenu izgradnju. Uzevši u obzir činjenicu da Izvješće već sada ističe kako zbog opsega zaprimljenih zahtjeva nije bilo moguće pristupiti izradi svih predloženih planova otvara se pitanje koliko je realno u propisanom trogodišnjem roku izraditi i donijeti sve UPU-e za koje pristignu zahtjevi. 

U zaključnom dijelu Izvješća ističe se da struktura i opseg zaprimljenih inicijativa ukazuju na ograničenja postojećeg planskog okvira te potrebu za cjelovitim i sustavnim pristupom prostornom planiranju. U tom se kontekstu navodi da važeći Prostorni plan Grada Zagreba, donesen 2001. godine, kao i postojeći Generalni urbanistički planovi, više ne mogu odgovarati na razvojne pritiske isključivo kroz parcijalne izmjene i dopune, čime se otvara pitanje izrade novih planskih dokumenata.