Fiskalizacija 2.0: 50 ključnih pitanja i odgovora za poslovnu 2026.

Od 1. siječnja 2026. Fiskalizacija 2.0 postala je dio svakodnevice poduzetnika. Sustav više ne obuhvaća samo maloprodaju i gotovinske račune, nego praktički cjelokupni tuzemni B2B promet kroz obvezne eRačune i razmjenu podataka u realnom vremenu s Poreznom upravom. To znači da porezna administracija vidi izdavanje, zaprimanje i status računa prije nego što poduzetnik preda PDV prijavu. Posebno su ovime pogođeni mali poduzetnici i OPG-ovi koji su prvi put ušli u obvezni sustav zaprimanja eRačuna. U nastavku donosimo 50 najvažnijih operativnih pitanja i jasnih odgovora koji objašnjavaju što to znači u praksi.

1. Mora li se svaki tuzemni B2B račun izdati kao eRačun?

Ako su i izdavatelj i primatelj porezni obveznici sa sjedištem u Hrvatskoj, račun mora biti izdan u strukturiranom elektroničkom obliku i proći fiskalizaciju. PDF poslan e-mailom više nije dovoljan jer ne omogućuje automatiziranu razmjenu i nadzor. U praksi to znači da svi ERP sustavi moraju generirati valjani XML dokument i poslati pripadajuću fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi.

2. Što ako jedna strana tehnički nije spremna za eRačun?

Nepripremljenost primatelja ne oslobađa izdavatelja obveze izdavanja eRačuna. Ako primatelj nema aktiviranu pristupnu točku ili softver za zaprimanje, dolazi do blokade razmjene i kašnjenja plaćanja. U poslovnoj praksi to znači da tehnička spremnost postaje preduvjet redovnog poslovanja.

3. Mora li se fiskalizirati račun plaćen kompenzacijom?

Da. Način podmirenja obveze (novčano, kompenzacijom ili cesijom) ne utječe na obvezu fiskalizacije. Sustav prati promet, a ne samo novčani tok, pa se svaki račun mora evidentirati neovisno o načinu zatvaranja.

4. Kako se tretiraju avansni računi?

Avansni račun mora se izdati kao eRačun i fiskalizirati u trenutku primitka predujma. Kada se izda konačni račun, on također prolazi zasebnu fiskalizaciju i referencira prethodni dokument. Time se osigurava potpuna sljedivost cijelog procesa naplate.

5. Mora li se fiskalizirati ispravak (odobrenje/terećenje)?

Da. Svaki ispravak je novi dokument koji mora proći fiskalizaciju. Sustav povezuje izvorni i korektivni dokument, čime se sprječava retroaktivno brisanje ili manipulacija prometom.

6. Mora li OPG zaprimati eRačune u 2026.?

Da, svi OPG-ovi moraju imati mogućnost zaprimanja eRačuna od 1.1.2026., bez obzira na to jesu li u sustavu PDV-a. To znači da moraju registrirati pristupnu točku ili koristiti besplatno rješenje Porezne uprave. Nezaprimanje eRačuna može dovesti do poslovnih zastoja.

7. Kada OPG mora izdavati eRačune?

Ako je OPG u sustavu PDV-a, obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna vrijedi od 1.1.2026. OPG-ovi izvan PDV-a dobili su prijelazno razdoblje i obveza izdavanja za njih počinje 1.1.2027. Međutim, zaprimanje je obvezno već sada.

8. Mora li OPG izdati eRačun hotelu ili restoranu?

Da, to je B2B transakcija. Čim je primatelj poslovni subjekt, račun mora biti izdan kao eRačun i fiskaliziran u skladu sa zakonom. Nije relevantno prodaje li OPG vlastitu proizvodnju.

9. Postoji li prag prihoda ispod kojeg nema obveze?

Ne postoji prag koji automatski oslobađa obveze fiskalizacije. Ključan je porezni status i vrsta transakcije, a ne visina prihoda. Mali subjekti nisu izuzeti samo zato što su mali.

10. Mora li se koristiti KPD 2025 klasifikacija?

Da, kod izdavanja eRačuna proizvodi i usluge moraju biti povezani s odgovarajućom KPD šifrom. Netočna klasifikacija može rezultirati odbijanjem dokumenta ili poreznim upitima. To znači da je potrebno ažurirati šifrarnike u ERP sustavima.

11. Mora li se građaninu fiskalizirati račun plaćen karticom?

Da. U B2C segmentu od 2026. fiskalizacija obuhvaća sve načine plaćanja, uključujući kartice i transakcijske račune. Gotovina više nije jedini okidač obveze.

12. Što ako dođe do pada interneta?

Račun se može izdati, ali fiskalizacijska poruka mora se poslati naknadno u zakonskom roku. Sustav bilježi vrijeme slanja, pa kašnjenja mogu biti predmet nadzora. Tvrtke moraju imati proceduru za izvanredne situacije.

13. Mora li se čuvati XML verzija računa?

Da, XML je pravno relevantan dokument. PDF je samo prikaz i ne zamjenjuje strukturirani zapis. Arhiva mora omogućiti dostupnost tijekom zakonskog roka čuvanja.

14. Može li računovodstveni servis slati poruke za klijenta?

Može, ako je formalno ovlašten. Međutim, odgovornost za točnost podataka i dalje ostaje na izdavatelju računa.

15. Mora li se prijaviti poslovni prostor za B2B?

Ne. Prijava poslovnog prostora odnosi se na B2C fiskalizaciju. Kod B2B ključna je elektronička razmjena, a ne lokacija izdavanja.

16. Mora li se fiskalizirati članarina poslovnom udruženju?

Ako se članarina fakturira putem računa između dva porezna obveznika u Hrvatskoj, mora se izdati kao eRačun i fiskalizirati. Nije presudno radi li se o robi, usluzi ili članstvu – bitno je da je riječ o poslovnoj transakciji. U praksi to znači da i udruge koje posluju s poduzetnicima moraju prilagoditi sustave.

17. Mora li se fiskalizirati zakup poslovnog prostora?

Da, zakup između dva poslovna subjekta u RH podliježe obvezi eRačuna i fiskalizacije. Svaka obračunska jedinica (npr. mjesečna renta) predstavlja zaseban dokument koji mora proći sustav. Dugoročni ugovor ne isključuje mjesečnu fiskalizaciju.

18. Kako se tretiraju dugoročni ugovori s periodičnim obračunima?

Svaki pojedini obračunski period mora se dokumentirati zasebnim eRačunom i fiskalizirati. Sustav ne priznaje “jedan godišnji račun” ako se obračunava mjesečno. Time se osigurava kontinuirani porezni nadzor.

19. Mora li holding društvo fiskalizirati interne usluge unutar grupe?

Ako su društva pravno odvojene osobe, svaka faktura među njima mora biti eRačun i fiskalizirana. Unutargrupni odnosi ne predstavljaju izuzeće. Fiskalizacija se odnosi na pravni, a ne vlasnički status.

20. Mora li se fiskalizirati licenca ili autorska usluga?

Da. Vrsta usluge nije relevantna – ako je riječ o tuzemnoj B2B transakciji, dokument mora biti eRačun i fiskaliziran. To uključuje IT licence, konzultantske usluge, marketing i intelektualna prava.

21. Mora li se fiskalizirati subvencionirana usluga?

Da. Fiskalizira se ukupna vrijednost računa bez obzira na to financira li dio iznosa treća strana. Subvencija ne mijenja obvezu evidentiranja punog prometa.

22. Mora li se fiskalizirati donacija ako se izdaje račun?

Ako se donacija dokumentira računom između poreznih obveznika, mora se fiskalizirati. Ako nije riječ o računu nego o darovanju bez protučinidbe, tada se primjenjuju druga pravila. Ključno je postoji li račun kao knjigovodstveni dokument.

23. Mora li se fiskalizirati račun za dug koji je zastario?

Ako je račun izdan, mora biti fiskaliziran bez obzira na kasniju naplatu ili zastaru. Sustav evidentira izdavanje, a naplata je zaseban status. Otpisi potraživanja ne brišu obvezu fiskalizacije.

24. Može li se koristiti isti brojčani niz za B2C i B2B račune?

Može, ali mora biti jasno definirano internim aktom. Brojevi moraju biti jedinstveni i slijedni kako bi se osigurala transparentnost. Nepravilnosti u numeraciji česta su točka poreznih kontrola.

25. Mora li se definirati interni akt o numeraciji?

Da, to je zakonska obveza. Interni akt određuje strukturu broja računa, poslovne prostore i oznake naplatnih uređaja. Bez njega numeracija može biti osporena u nadzoru.

26. Može li Porezna uprava uspoređivati ulazne i izlazne račune u realnom vremenu?

Da. Sustav omogućuje digitalno usklađivanje podataka izdavatelja i primatelja. Neusklađenosti se mogu detektirati prije podnošenja PDV prijave.

27. Kako Fiskalizacija 2.0 utječe na pretporez?

Pretporez je sada digitalno provjerljiv kroz zaprimljene eRačune. Ako račun nije zaprimljen ili je odbijen, pravo na odbitak može biti problematizirano. Time se smanjuje prostor za fiktivne ulazne račune.

28. Može li se račun izdati retroaktivno?

Račun se može izdati s datumom prometa, ali fiskalizacijska poruka mora biti poslana pravodobno. Sustav bilježi vrijeme slanja pa kašnjenja mogu biti evidentirana. Retroaktivno “skrivanje” prometa više nije realna opcija.

29. Mora li se fiskalizirati reverse charge račun?

Ako je riječ o tuzemnoj transakciji među poreznim obveznicima, da. Način oporezivanja (prijenos porezne obveze) ne utječe na obvezu eRačuna. Fiskalizacija se odnosi na promet, ne na poreznu stopu.

30. Mora li se fiskalizirati predujam?

Da, predujam se izdaje kao zaseban eRačun i fiskalizira. Konačni račun mora referencirati predujam i također proći fiskalizaciju. Time se osigurava potpuna sljedivost transakcije.

31. Mora li se fiskalizirati račun prema inozemstvu?

Ne, ako primatelj nema sjedište u RH i nije dio hrvatskog sustava. Međutim, račun se mora evidentirati u knjigovodstvu i PDV evidencijama prema drugim propisima.

32. Mora li se fiskalizirati račun od inozemnog dobavljača?

Ne. Fiskalizacija 2.0 odnosi se na tuzemne transakcije. Ulazni inozemni računi evidentiraju se u skladu s PDV pravilima, ali ne prolaze hrvatski fiskalizacijski sustav.

33. Tko je odgovoran ako informacijski posrednik pogriješi?

Odgovornost uvijek ostaje na izdavatelju računa. Posrednik je tehnička podrška, ali porezna obveza je na poduzetniku. Stoga je važno imati ugovorno definirane odgovornosti.

34. Može li se izreći kazna za kašnjenje fiskalizacije?

Da. Zakon predviđa novčane kazne za pravnu osobu i odgovornu osobu ako fiskalizacija nije provedena u roku. Sustav bilježi vrijeme zaprimanja poruke.

35. Može li se poslovanje blokirati zbog sustavnih nepravilnosti?

U ozbiljnim slučajevima, porezna tijela mogu poduzeti mjere uključujući nadzor i novčane sankcije. Sustavne nepravilnosti predstavljaju povećani rizik. Digitalni trag olakšava dokazivanje.

36. Mora li se imenovati odgovorna osoba za fiskalizaciju?

Zakon izričito ne propisuje funkciju, ali odgovornost snosi direktor ili odgovorna osoba društva. U praksi je preporučljivo interno definirati tko nadzire sustav.

37. Mora li se educirati zaposlenike?

Da, operativne pogreške najčešće proizlaze iz nepoznavanja procedura. Budući da su posljedice porezne, edukacija je nužna. Posebno u malim tvrtkama gdje jedna osoba obavlja više funkcija.

38. Mora li se redovito testirati ERP sustav?

Preporučljivo je, osobito nakon nadogradnji. Tehničke izmjene u XML shemama ili KPD klasifikacijama mogu uzrokovati odbijanja. Preventivno testiranje smanjuje rizik.

39. Koja je najveća promjena za B2B sektor?

Potpuna digitalna transparentnost prometa. Porezna uprava sada ima uvid u promet prije završetka obračunskog razdoblja. To mijenja dinamiku poreznog nadzora.

40. Koja je najveća promjena za OPG-ove?

Obveza digitalnog zaprimanja eRačuna bez obzira na veličinu gospodarstva. Mnogi OPG-ovi prvi su put ušli u formalizirani sustav razmjene računa. To zahtijeva minimalnu digitalnu infrastrukturu.

41. Koja je najveća promjena za računovodstvene servise?

Povećana odgovornost za točnost i pravodobnost podataka. Računovodstvo više nije samo evidencija nego dio digitalnog nadzornog lanca. Neusklađenosti su vidljive u realnom vremenu.

42. Koja je najveća operativna opasnost?

Neusklađen ERP i pogrešne KPD šifre. Tehničke greške dovode do odbijanja računa i kašnjenja plaćanja. Ponavljajuće greške mogu potaknuti nadzor.

43. Može li se koristiti papir paralelno s eRačunom?

U tuzemnom B2B prometu ne. Papir ili PDF mogu biti dodatni prikaz, ali pravno relevantan je strukturirani dokument. Paralelni sustavi stvaraju rizik neusklađenosti.

44. Mora li se evidentirati status plaćanja?

Da, kroz eIzvještavanje. Sustav ne prati samo izdavanje nego i životni ciklus računa. Time se smanjuje prostor za manipulacije naplatom.

45. Može li se status plaćanja izmijeniti naknadno?

Može, ali sustav bilježi sve promjene. Nema brisanja povijesti, samo dodatni zapisi. Transparentnost je trajna.

46. Što se događa s računom koji nije fiskaliziran?

Smatra se nepravilno izdanim. To može imati porezne i prekršajne posljedice. Fiskalizacija je sastavni dio valjanosti dokumenta.

47. Mora li se fiskalizirati interni prijenos robe bez računa?

Ne, ako ne postoji račun kao pravni dokument. Međutim, čim se izda račun između pravnih osoba, obveza nastupa.

48. Može li se naknadno brisati račun iz sustava?

Ne. Moguće je samo izdati ispravak koji također prolazi fiskalizaciju. Sustav zadržava povijest.

49. Koliko se dugo moraju čuvati fiskalizirani dokumenti?

U skladu s računovodstvenim i poreznim propisima, najmanje nekoliko godina (u praksi 11 za porezne svrhe). Dokument mora biti dostupan u izvornom obliku. PDF nije dovoljan dokaz.

50. Što Fiskalizacija 2.0 dugoročno znači za hrvatsko poslovanje?

Znači kraj parcijalne evidencije i prelazak na potpunu digitalnu transparentnost tuzemnog prometa. Porezni nadzor postaje algoritamski, a ne isključivo inspekcijski. Poduzetnici koji prilagode sustave i procese imat će manje administrativnih šokova, dok će neusklađeni subjekti brže dolaziti pod povećalo.