Fiskalizacija 2.0: sustav je stabilan, ali poduzetnici još love korak

Nakon turbulentnog početka, Fiskalizacija 2.0 ulazi u fazu stabilizacije. Već s početkom ožujka sustav bilježi 99,7 posto uspješno riješenih računa, istaknula je Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave, na konferenciji posvećenoj prvim mjesecima provedbe nove fiskalne reforme.

– Do jučerašnjeg dana razmijenjeno je 25 milijuna e-računa, a sustav trenutno koristi 316 tisuća poreznih obveznika. Čak trećina njih koristi aplikaciju Mikro e-račun koju je razvila Porezna uprava – naglasila je Vuraić Kudeljan, dodavši kako brojke potvrđuju da je riječ o sustavu koji će se i dalje razvijati.

Govoreći na panelu o praktičnoj primjeni Fiskalizacije 2.0, Vuraić Kudeljan podsjetila je kako je projekt pokrenut 2022. u sklopu NPOO-a, dok je model predstavljen 2024., a testna faza započela u rujnu 2025.

– Znali smo što znači prelazak na e-račune i koliko je to zahtjevno. Cijelo smo vrijeme komunicirali da će problema biti – rekla je, naglasivši da je cilj bio decentralizirani model koji dugoročno donosi uštede.

Posebno ju je, kaže, iznenadilo nepovjerenje dijela poduzetnika.

– Nismo očekivali da porezni obveznici neće vjerovati da se Fiskalizacija 2.0 zaista uvodi, iako smo to jasno komunicirali – dodala je.

Najavila je i konkretne korake za dalje: edukacije, radionice i intenzivniju suradnju s računovodstvenom strukom, s ciljem lakše prilagodbe, osobito za male poduzetnike.

Promjene su najizravnije pogodile računovodstvenu profesiju. Porezna specijalistica Tanja Vilović Šipuš istaknula je da su poduzetnici od računovođa očekivali operativnu podršku u novim obvezama, no da se dugoročno uloga struke mora promijeniti.

– Računovodstvo bi se trebalo profilirati kao savjetodavna funkcija, a ne samo kao administrativna podrška. E-račun ne poznaje pogreške ni 'brisanje', što će smanjiti papirologiju i otvoriti prostor za kvalitetniji rad s klijentima – rekla je.

Ipak, prijelaz je sporiji nego što se očekivalo jer su računovođe i dalje duboko uključeni u operativne procese izdavanja računa.

Iz perspektive financija, najveći problem ostaje kompleksnost sustava. Direktorica i vlasnica tvrtke CFO Management Ivana Živković Abraham upozorila je da su poduzetnici očekivali jednostavnije i jeftinije rješenje.

– Fiskalizacija 2.0 nije samo sustav Porezne uprave, već kompleksan ekosustav koji uključuje više dionika. Takva kompleksnost ne daje ono što digitalizacija treba biti – rekla je.

U prvim tjednima implementacije, dodala je, mnogim su tvrtkama bili poremećeni i novčani tokovi.

– Ne želimo se baviti administracijom. Naš je posao poslovanje, a ne prilagodba sustavima – poručila je.

Na operativne probleme upozorio je i porezni konzultant u tvrtki Lidl Hrvatska Mario Milović istaknuvši da je ključni nedostatak bio izostanak kvalitetnog testiranja.

– Sustav za testiranje imao je ozbiljne manjkavosti, a dodatni problem bio je što su informacijski posrednici bili preopterećeni – rekao je.

Zbog toga su, kaže, veliki sustavi često preuzimali ulogu podrške.

– Dnevno smo dobivali stotine poziva dobavljača jer nisu mogli doći do svojih posrednika – dodao je.

Da su početni problemi bili neizbježni, pokazalo je i iskustvo s prvog panela o učincima Fiskalizacije 2.0. Direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini Andreja Kajtaz podsjetila je da je uvođenje sustava značilo ogroman skok u opsegu na oko 300 tisuća obveznika.

– Prvih nekoliko mjeseci obilježio je strah – što ako nešto pogriješim, hoću li dobiti kaznu. No danas je situacija stabilnija i u 99 posto slučajeva sve funkcionira – rekla je.

Slično iskustvo opisao je i ovlašteni revizor, porezni savjetnik i suosnivač tvrtke Kreston Croatia Domagoj Bakran.

– Imali smo teoriju, ali praksa je bila potpuno druga priča. Nitko nije bio u potpunosti spreman – rekao je, dodajući da je sustav razotkrio i ranije probleme poput netransparentnog upravljanja dokumentacijom.

Unatoč digitalizaciji, dio poduzetnika osjeća povećanje administrativnog opterećenja. Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik smatra da je implementacija mogla biti postepena, po uzoru na druge zemlje.

– Digitalizacija bi trebala značiti manje posla, ali sada imamo situaciju da je isti posao samo prebačen na ekran – rekao je.

Sličan problem vidi i Anđelka Strajher iz Megatrend poslovnih rješenja, koja upozorava da parcijalna digitalizacija ne donosi očekivane koristi.

– Ako digitalizirate samo jedan segment, stvarate dodatnu kompleksnost. Pravi efekt dolazi tek kada se digitalizira cijeli poslovni proces; od narudžbi do ugovora – zaključila je.