Ukupni su domaći depoziti nakon srpanjskog rasta snažno porasli i u kolovozu (za 1,3 milijarde eura ili 2,4 posto, na osnovi transakcija) kao odraz dobrih financijskih rezultata ostvarenih tijekom turističke sezone. Poduzeća su povećala depozite kod poslovnih banaka za 0,7 milijardi eura (0,4 milijardi eura oročeni i 0,3 milijardi eura prekonoćni depoziti), pri čemu se više od polovine tog rasta odnosilo na poduzeća koja se bave djelatnostima pružanja smještaja, posebice hotelskog i sličnog smještaja te pripreme i usluživanja hrane, priopćili su iz HNB-a.
Kućanstva su također ostvarila rast depozita od 0,6 milijardi (0,1 milijardi eura oročeni i 0,5 milijardi eura prekonoćni depoziti), dok su depoziti ostalih financijskih institucija samo blago porasli s obzirom na to da je rast oročenih depozita (0,2 milijardi eura) gotovo poništen padom prekonoćnih depozita. Na godišnjoj se razini rast ukupnih domaćih depozita ubrzao s 5,2 posto u srpnju na 5,4 posto u kolovozu (na osnovi transakcija), pri čemu je zabilježeno ubrzavanje rasta depozita stanovništva sa 7,2 posto na 7,5 posto i blago ubrzavanje rasta depozita nefinancijskih poduzeća s 5,4 posto na 5,5 posto.
Ukupni su krediti tijekom kolovoza porasli za 224 milijarde eura ili 0,6 posto u odnosu na srpanj, čime je nastavljena dinamika relativno snažnog rasta kreditiranja kao i tijekom proteklih mjeseci. Rast ukupnih kredita uglavnom odražava rast kredita stanovništvu (194 milijuna eura), od čega se 124 milijuna eura odnosi na stambene kredite odražavajući i nadalje učinak državnih subvencija za stambene kredite, a 55 milijuna eura na gotovinske nenamjenske kredite.
Rast kreditiranja poduzeća, iako malo izraženiji nego tijekom srpnja, i nadalje ostaje prigušen (46 milijuna eura). U strukturi kredita poduzećima rasli su udjeli u sindiciranim kreditima i u manjoj mjeri krediti za investicije, a smanjenje su zabilježili krediti za obrtna sredstva. Promatrano na godišnjoj razini, rast se ukupnih kredita ubrzao s 8,2 posto u srpnju na 8,6 posto u kolovozu, čemu je pridonijelo izraženije ubrzavanje rasta kredita stanovništvu (sa 6,9 posto na 7,6 posto). Pritom se rast stambenih kredita ubrzao s 9,5 posto na 10,1 posto, a gotovinskih nenamjenskih kredita sa 6,8 posto na 7,4 posto. Rast kredita poduzećima blago se usporio na godišnjoj razini (s 10,8 posto na 10,7 posto) zbog učinka baznog razdoblja, odnosno malo snažnijega rasta kredita ovom sektoru u kolovozu prethodne godine, kaže HNB.
U uvjetima snažnog rasta depozita te istodobno znatno slabijeg rasta kreditne aktivnosti u kolovozu je zabilježen rast inozemne aktive kreditnih institucija od 1,2 milijarde eura. Najveći dio tih potraživanja od nerezidenata odnosi se na sredstva koja su domaće kreditne institucije plasirale maticama u okviru obratnih repo kredita.