Promet vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi raste po dvoznamenkastim stopama, ali je pritisak inflacije i nižih kamatnih stopa ponešto smanjio kvartalnu neto dobit domaćeg tržišta kapitala. Kako stoji u izvješću objavljenom u srijedu, u prvom polugodištu Zagrebačka burza je ostvarila milijun eura poslovnih prihoda što je za sedam posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Promatrano po segmentima, u odnosu na prvo polugodište lani, prihodi od prodaje povećali su se za 9,5 posto, na 673 tisuće eura.
- Povećanje prihoda od prodaje prvenstveno je rezultat većih prihoda od provizija i članarina, koji su, nastavno na značajno snažnije promete vrijednosnim papirima u usporedbi s istim periodom lani, do kraja prvog polugodišta ove godine dosegli 291.700 eura ili 35,7 posto više u odnosu na prvo polugodište 2023. godine – navodi se u izvješću. Naime, do kraja lipnja ove godine promet unutar knjige ponuda dosegao je značajnih 166,9 milijuna eura, 29 posto više nego u prvom polugodištu 2023. godine.
Skok prometa
Od toga se 142 milijuna eura odnosi na promet dionicama, koji je, za usporedbu, u istom lanjskom razdoblju iznosio 113 milijuna eura. Nadalje, 11 milijuna eura bilježi se u prometu obveznicama, nešto manje od lanjskih 11,5 milijuna eura, dok su ETF-ovi ostvarili promet od impresivnih 11,7 milijuna eura, dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Prvo polugodište ove godine također bilježi i promet instrumentima tržišta novca od 1,6 milijuna eura, kojeg u prvih šest mjeseci prošle godine nije bilo. Blok promet dionica također bilježi značajan rast, s lanjskih 7,5 milijuna eura na 37 milijuna eura. Blok promet obveznicama nije zabilježen, kao i u istom razdoblju lani.
Kraj prvog dijela godine Zagrebačka burza je dočekala s ukupno 123 uvrštene vrijednosnice, 19 manje nego godinu ranije. Od toga je broj dionica smanjen za devet izdanja, pa ih je trenutno 83. Zbog manjeg broja uvrštenih kompanija prihodi od održavanja uvrštenja i dalje stagniraju, a promjeni tog trenda nije pomoglo ni poskupljenje koje je stupilo na snagu početkom godine. U prvom polugodištu dosegli su 330.000 eura što je smanjenje od 1,4 posto. Prihodi od naknada za uvrštenje također bilježe pad za petinu, spustivši se na 51 tisuću eura. Osim iz redovnog poslovanja, Zagrebačka burza ostvaruje prihode iz ulaganja. Kad je riječ o financijskim prihodima, oni su u prvom polugodištu smanjeni za trećinu, spustivši se na 106.000 eura.
S druge strane, rashodi od 1,08 milijuna eura viši su za gotovo osam posto. Najveći skok od 390 posto bilježi stavka ‘ostali poslovni rashodi‘, a slijedi je amortizacija s rastom od šest posto, a po nešto manjoj stopi rasli su i materijalni troškovi. Predsjednica Uprave Ivana Gažić pojašnjava kako je u prvom polugodištu zabilježeno povećanje troškova, prije svega zbog rasta troška softvera koji je indeksiran za inflaciju. - K tome, porastao je i trošak amortizacije jer smo morali kupiti novu opremu koja je potrebna u sklopu usklađivanja s novim regulatornim uredbama. Što se tiče financijskih prihoda, njihov je pad rezultat smanjenja kamatnih stopa. Radi se prije svega o ulaganjima u depozite i kratkoročne obvezničke fondove. Osim toga, na smanjenje financijskih prihoda utjecao je i manji iznos dividende od Ljubljanske burze, a koja je lani iznosila oko 100.000 eura – pojašnjava Gažić.
Puno bolja slika Grupe
Kad se sve zbroji i oduzme, polugodišnja operativna dobit od gotovo 23 tisuće eura manja je za četvrtinu, dok je neto dobit od 16.300 eura snižena za gotovo 80 posto. Na razini Grupe koju još čini i Ljubljanska burza čiji je 100-postotni vlasnik Zagrebačka burza poslovni rezultat je značajno bolji. To je ponajviše zasluga Ljubljanske burze - iako je u načelu malo, slovensko tržište kapitala pokazuje daleko veću živost nego hrvatsko. Na tamošnjem je tržištu kapitala u prvom polugodištu ostvaren ukupni promet od 238,9 milijuna eura, što je povećanje za 55,7 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Promet unutar knjige ponuda od 224,4 milijuna eura bilježi povećanje od gotovo 59 posto, ponajprije radi značajno snažnijeg prometa dionicama. Naime, dionički promet od 208,3 milijuna eura viši je za 50 posto.
Sukladno tome, Grupa Zagrebačke burze ostvarila je ukupno 1,9 milijuna eura poslovnih prihoda što je 11,5 posto više. K tome, prihodi od prodaje povećali su se na 1,25 milijuna eura, odnosno za 14 posto. Uz rashode od 1,84 milijuna eura veće za svega 2,5 posto, operativna dobit skočila je za 219 posto, na 227.608 eura dok je neto dobit dosegla 154.706 eura. Za usporedbu, u istom lanjskom razdoblju zabilježen je gubitak od 71.000 eura. - Na razini Grupe rezultat je mnogo bolji, ponajprije zbog vrlo dobrog poslovanja Ljubljanske burze. U globalu smo zadovoljni s polugodišnjim rezultatom, a trgovina u srpnju u Zagrebu, kao i konstantno dobri prometi u Ljubljani daju pozitivni sentiment za ostatak godine – ocijenila je Ivana Gažić.
Spomenimo da je cijena dionice Zagrebačke burze danas skočila za 19 posto, na 3,20 eura. To je prvo trgovanje tom dionicom od 12 srpnja.