Tajno izručenje: Hrvatska već 1995. najavila eru rata protiv terorizma

Sudac za prekršaje 14. rujna 1995. protjerao je iz Hrvatske Tal'ata Fu'ada Qasima, poznatog i kao Abu Talal al-Qasimi, jednog od vodećih ljudi egipatske islamističke organizacije Al-Gama'a al-Islamiya. 

S vizom izdanom u hrvatskom veleposlanstvu u Danskoj prispio je 12. rujna u 14.15 sati avionom Croatia Airlinesa iz Amsterdama u zagrebačku zračnu luku. Imao je danski izbjeglički putni dokument. Ubrzo je njega, njegova prevoditelja i vlasnika stana u Zagrebu, gdje je odsjeo, uhitila hrvatska policija i predvela sucu za prekršaje. Kažnjen je sa 147,80 kuna, što je najniža kazna strancima ako ne prijave svoj boravak u roku od 24 sata. Uz to mu je izrečena i zaštitna mjera udaljenja iz Hrvatske, koja se može - ali ne mora - izreći u tom slučaju.

Tko je bio Qasim

Qasim je dobio politički azil jer ga je u Egiptu čekala smrtna kazna na koju je osuđen krajem 1992. kao jedan od vodećih ljudi militantne islamske skupine koja je pokušavala svrgnuti Vladu i zalagala se za uspostavu islamske države. Odgovorna je za brojne nasilne napade, a njeni pripadnici i saveznici nalazili su se u krugu islamista povezanih s atentatom na egipatskog predsjednika Anwara el-Sadata 1981. godine.

Quasim je uhićen kad je preko Hrvatske putovao u ratom zahvaćeno područje BiH. Ubrzo je predan američkim službama, koje su ga nakon ispitivanja na brodu u Jadranu prebacile egipatskim vlastima. Nakon toga mu se gubi svaki trag, a smatra se da je ubrzo smaknut. 

Slučaj je kasnije postao poznat kao jedan od prvih dokumentiranih primjera tzv. extraordinary rendition, odnosno tajnog izručivanja osumnjičenika mimo redovitih sudskih postupaka. Organizacije za ljudska prava upravo Qasimov slučaj navode kao svojevrstan prethodnik programa tajnih prebacivanja koje će SAD mnogo šire primjenjivati nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. 

Od Eichmana do islamista

Inače, takava postupak je primijenjen 1960., kad je izraelski Mossad oteo nacističkog zločinca Adolfa Eichmanna u Argentini i potajno ga prebacio u Izrael. To nije bilo izručenje u pravnom smislu nego klasična tajna obavještajna otmica. Nije imalo veze s ratom protiv terorizma, ali pokazuje da je praksa postojala mnogo ranije.

I CIA i KGB desetljećima su sudjelovali u tajnim transferima prebjega, špijuna i političkih protivnika. Takve operacije uglavnom nisu bile javne i često su se odvijale izvan redovnih pravnih procedura.

Egipat je još prije Qassema pokušavao preko stranih vlada dohvatiti islamističke vođe koji su živjeli u Europi i drugim državama. Međutim, Qassemov slučaj iz 1995. među prvima je detaljno dokumentiran i kasnije analiziran kao model za mnogo češće operacije nakon 2001. godine.  

Samoubilački napad u Rijeci

No za Hrvatsku posljedice nisu bile samo diplomatske. Egipatski islamisti tvrdili su da je Zagreb sudjelovao u Qasimovu nestanku, pa je mjesec dana poslije uslijedila osveta. U petak 20. listopada 1995. bombaš samoubojica aktivirao je automobil-bombu ispred Policijske uprave u Rijeci. Poginuo je napadač, a ozlijeđeno je 29 osoba. Odgovornost je preuzela upravo Al-Gama'a al-Islamiyya, navodeći Qasimovo uhićenje i izručenje kao motiv napada.  

Događaj je bio iznimno osjetljiv iz više razloga. Prije svega, riječki napad mogao je završiti s mnogo većim brojem žrtava da je bombaš uspio zabiti vozilo izravno u zgradu policije. Sam splet okolnosti i tehničke pogreške napadača spriječili su katastrofu većih razmjera.  

Između terorizma i ljudskih prava

Istodobno, Hrvatska je tek izlazila iz Domovinskog rata i gradila međunarodni ugled sigurne turističke destinacije. Teroristički napad islamističke organizacije na hrvatskom tlu bio je ozbiljan udarac toj slici te upozorenje da se globalni sigurnosni problemi mogu preliti i na zemlju koja nije bila izravni sudionik bliskoistočnih sukoba.  

Kada je Qasim uhićen, pojam ‘rat protiv terorizma’ još nije postojao u današnjem smislu. Tek će godinama poslije njegov slučaj postati predmet analiza kao jedna od prvih poznatih američkih operacija tajnog prebacivanja osumnjičenih islamista u zemlje koje su ih tražile.  

Uhićenje Tal'ata Fu'ada Qasima 1995. godine bilo je mnogo više od rutinske policijske akcije. Hrvatska se tada, gotovo usputno i na samom kraju rata, našla na sjecištu globalne borbe protiv islamističkog terorizma, tajnih obavještajnih operacija i rasprava o ljudskim pravima koje traju do danas.