Većina institucija i državnih kompanija vodi se na 'određeno vrijeme'

U kolokvijalnom govoru već se udomaćila umotvorina predsjednika Zorana Milanovića o 'slučajnoj državi', ali možda bi primjereniji izraz bio 'privremena država'. Naime, na rukovodećim pozicijama u većini ministarstava nerijetko su dužnosnici koji imaju samo šestomjesečnu punomoć za obavljanje tih poslova, do raspisivanja javnog natječaja. Iste te javne natječaje čekaju i članovi uprava državnih kompanija čiji se mandati već nekoliko godina produljuju za novih šest mjeseci.

Analiza priopćenja sa zatvorenih sjednica Vlade u vezi s kadrovskim pitanjima objavljenih u posljednjih šest mjeseci pokazala je da u 22 državne kompanije čelni ljudi imaju privremeni mandat. Riječ je uglavnom o strateški važnim tvrtkama – od Hrvatske elektroprivrede preko Hrvatskih autocesta (HAC), APIS-a i Fine do Janafa i Ine. Podsjetimo, država u portfelju ima 36 tvrtki od posebnog interesa, od čega 30 ima pravni oblik trgovačkog društva. Takva praksa imenovanja privremenog vodstva već je uhodana.

Čeka se 'OECD-ov zakon'

Većinom se Vlada za takvo rješenje odlučuje nakon što u nekoj od državnih kompanija izbije korupcijska afera. Primjerice, na sjednici potkraj srpnja predložila je Skupštini Hrvatskih cesta već četvrto uzastopno produljenje šestomjesečnog mandata za predsjednika Uprave Ivicu Budimira. On je zamijenio Josipa Škorića, koji je dao ostavku nakon što je ujesen 2024. uhićen zbog sumnje u namještanje poslova vrijednih 10 milijuna eura. Početkom lanjskog ljeta Škorić je opet uhićen. HC nije jedini takav primjer.