Razlika u stopi inflacije u Hrvatskoj i eurozoni najniža je od 2022.

Gospodarstvo usporava, inflacija (opet) ubrzava – sukus je nedavno objavljenih makroekonomskih podataka koji su izazvali interes ekonomske javnosti. Krajem kolovoza objavljen je podatak Državnog zavoda za statistiku da je godišnji rast BDP-a u drugom tromjesečju 2026. usporio na 1,7 posto, nakon 2,2 posto u prvom tromjesečju. To je ujedno i najsporiji rast od kraja 2020. godine. Štoviše, struktura rasta pokazala je slabljenje osobne potrošnje i investicija uz snažniji oslonac na javni sektor, građevinarstvo i nekolicinu izvoznih djelatnosti.

Nedugo potom pristigao je podatak da je stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), u kolovozu blago ubrzala na 3,7 posto, s 3,6 posto u srpnju. Glavni razlog povećanja opće razine cijena bili su energenti, čija cijena raste usred nove eskalacije krize oko Irana i Hormuškog tjesnaca. Za sada nema naznaka da ulazimo u makroekonomski bitno mirniju 2027. godinu.

Kako bi ona barem u grubim crtama mogla izgledati, bit će jasnije nakon izlaganja guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigmana. Guverner će na tradicionalnoj Liderovoj konferenciji Dan velikih planova, koja će se održati 23. rujna 2026. u hotelu Westin Zagreb, održati izlaganje na temu Makroekonomske prognoze za 2027.

Bez naglog pada investicija

HNB će, u skladu s dosadašnjom praksom, u rujnu objaviti novu srednjoročnu makroekonomsku projekciju, uzimajući pritom u obzir najnovije dostupne podatke. Prema posljednjim službenim projekcijama središnje banke iz lipnja ove godine, ekonomisti ove institucije očekivali su da bi rast realnog BDP-a u razdoblju 2027. – 2028. mogao nastaviti usporavati, ali i dalje ostati relativno solidan, uz postupno jačanje doprinosa inozemne potražnje i istodobno smanjivanje doprinosa domaće potražnje.

Žigman za Lider kaže kako, unatoč tome što će korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, nakon vrhunca u ovoj godini, u 2027. vjerojatno znatno oslabjeti, ne očekuje se nagli pad ukupnih investicija s obzirom na to da Hrvatska i dalje na raspolaganju ima relativno velik iznos EU fondova iz višegodišnje financijske perspektive 2021. – 2027., koji se tek treba početi intenzivnije koristiti.

- Istodobno, pod pretpostavkom da će sukob na Bliskom istoku biti relativno kratkotrajan, rast privatnih investicija mogao bi biti podržan očekivanim oporavkom vanjske potražnje te smanjenjem neizvjesnosti. To bi ujedno moglo dovesti i do postupnog jačanja našeg izvoza roba i usluga. U takvim bi okolnostima tržište rada moglo ostati relativno robusno, ali bi rast osobne potrošnje mogao nastaviti usporavati, s obzirom na očekivanja o nastavku usporavanja rasta realnih dohodaka i restriktivnijoj fiskalnoj politici. Valja, međutim, naglasiti kako su kretanja zbog rata na Bliskom istoku i dalje vrlo neizvjesna – ističe guverner.

Očekivanja o jačanju doprinosa izvoza odražavaju relativnu otpornost hrvatskog izvoza, kao i nastavak povećanja tržišnih udjela hrvatskih poduzeća na inozemnim tržištima u razdoblju nakon pandemije, koje je bilo obilježeno naglašenim geopolitičkim napetostima i snažnim rastom troškova rada. Guverner naglašava kako je posebno važno što podaci upućuju da je taj rast uvelike posljedica jačanja konkurentnosti, a ne povoljne sektorske ili geografske strukture izvoza.

- Također se primjećuje jačanje izvozne konkurentnosti pojedinih djelatnosti više dodane vrijednosti, poput kemijske industrije i proizvodnje elektroenergetske opreme. Ipak, struktura robnog izvoza i dalje je pretežno usmjerena na djelatnosti niže i srednje tehnološke složenosti – dodao je Žigman.

Popratna pojava razvoja

Što se tiče drugog važnog pitanja koje tišti građane, inflacije, već nekoliko godina ona je u Hrvatskoj na bitno višim razinama od prosjeka europodručja. Guverner Žigman podsjeća kako su inflacijski diferencijali u monetarnoj uniji uobičajena popratna pojava realne konvergencije, odnosno postupnog približavanja dohotka po glavi stanovnika zemalja s nižom razinom dohotka prosječnoj razini cijele unije.

- Proces dostizanja razvijenijih gospodarstava strukturni je proces prilagodbe unutar gospodarskog područja te, u mjeri u kojoj je povezan s tim procesom, ne bi trebao biti razlog za zabrinutost nositelja ekonomske politike. No, razlike u stopama inflacije mogu proizaći i iz različitih ekonomskih struktura koje mogu dovesti do veće izloženosti asimetričnim šokovima i do razlika u reakcijama na zajedničke šokove, poput promjena cijena energije ili nominalnog tečaja eura. Iako su inflacijski diferencijali normalan i poželjan element ukupnog procesa sustizanja razvijenijih zemalja, pretjerani diferencijali obično se smatraju nepoželjnima – tvrdi Žigman.

Inflacijski diferencijal između Hrvatske i prosjeka europodručja povišen je od travnja 2022. godine, uz određene fluktuacije, ali se u posljednja četiri mjeseca primjetno smanjio te se u kolovozu nalazio ispod svog dugoročnog prosjeka. Inflacija u Hrvatskoj u prva se četiri mjeseca ove godine ubrzala više od inflacije na razini cijelog europodručja te je u travnju ukupna inflacija u Hrvatskoj bila za 2,4 postotna boda viša od prosjeka europodručja, u usporedbi s razlikom od 1,8 postotnih bodova u prosincu 2025. godine.

Po Žigmanovim riječima, povećanje inflacijskog diferencijala u tom je razdoblju poglavito odražavalo veći ponder energije u domaćoj potrošačkoj košarici, uslijed čega je ubrzavanje inflacije cijena energije više pridonijelo ubrzavanju ukupne inflacije u Hrvatskoj nego na razini prosjeka europodručja.

- Međutim, u naredna se četiri mjeseca inflacijski diferencijal znatno smanjio te je, prema posljednjim dostupnim podacima o prvoj procjeni inflacije u kolovozu, iznosio 0,4 postotna boda, što je najniža razina od početka 2022. godine i niže od dugoročnog pretpandemijskog prosjeka. Smanjenje inflacijskog diferencijala u tom razdoblju ponajviše je odražavalo snažnije usporavanje inflacije cijena hrane u Hrvatskoj. K tome, u Hrvatskoj se tijekom spomenutog razdoblja usporila inflacija i drugih glavnih komponenti (usluge, energija i industrijski proizvodi), dok se na razini prosjeka europodručja inflacija tih komponenata ubrzala (energija, industrijski proizvodi) ili je ostala nepromijenjena (usluge) - naglašava Žigman.

Prema aktualnim projekcijama HNB-a i Europske središnje banke iz lipnja, i na razini cijele 2026. očekuje se manji inflacijski diferencijal u odnosu na prethodnu godinu, uz daljnje smanjivanje u naredne dvije godine na razinu blizu pretpandemijskog dugoročnog prosjeka.

Potrebni stroži uvjeti

Osim monetarne politike, postoje i druge politike, poput fiskalne, regulatorne/strukturne politike ili politike plaća, koje su nacionalne i mogu adresirati nacionalne specifičnosti kad je u pitanju suzbijanje inflacije. Jednu takvu mjeru kroz postrožene uvjete kreditiranja HNB je uveo prije godinu dana kako bi ograničio rast bankovnih plasmana građanima. Podsjetimo, od 1. srpnja prošle godine na snazi su ograničenja kriterija kreditiranja potrošača, granice omjera otplate duga i dohotka (DSTI) te omjera kredita i vrijednosti nekretnine (LTV).

Bankama je pritom ostavljena kvota unutar koje smiju odobravati kredite izvan propisanih granica, čime se zadržava prostor za opravdana odstupanja u pojedinačnim slučajevima. Taj se prostor sada dodatno sužava: nacrtom nove Odluke o kriterijima kreditiranja potrošača, koji je trenutačno u javnoj raspravi, smanjuju se dopuštena odstupanja od DSTI i LTV ograničenja, s primjenom od 1. listopada ove godine.

Da su stroži uvjeti bili potrebni, vidljivo je i iz nedavno objavljenih podataka o kretanju nenaplativih kredita (NPL). Statistika s kraja lipnja pokazala je da je došlo do poboljšanja kvalitete portfelja i pada NPL-ova kod nefinancijskih društava, dok je u segmentu kućanstava zabilježen porast loših plasmana.

Guverner Žigman ističe kako se kod kućanstava višegodišnje smanjivanje neprihodonosnih kredita zaustavilo 2024. i njihov iznos od tada nema jasan trend, uz razine i dalje osjetno niže nego prije nekoliko godina. - Stabilnost agregata, međutim, prikriva razilaženje dviju sastavnica. Iznos neprihodonosnih stambenih kredita nakon višegodišnjeg smanjenja dosegnuo je dno početkom 2024. i od tada gotovo neprekidno raste, sa 183 milijuna eura na 203 milijuna eura sredinom ove godine. Iznos neprihodonosnih nestambenih kredita istodobno oscilira bez jasnog smjera i na kraju je razdoblja praktički jednak onome s početka 2024. U pozadini je kvarenje portfelja koje se najprije vidi na novim generacijama kredita, koji su se odobravali uz labavije kriterije kreditiranja: nestambeni krediti odobreni u 2025. kvare se u drugoj godini nakon isplate osjetno brže od onih odobrenih u razdoblju od 2022. do 2024. – tumači Žigman.

O svim ovim izazovima i strategijama za budućnost detaljnije će se raspravljati na Liderovu Danu velikih planova, nezaobilaznom političko-ekonomskom događaju koji je u posljednjih 17 godina ugostio više od 5700 sudionika i 300 govornika.

Ovaj status potvrdit će i ove godine svojim programom i izborom govornika, mahom predvodnika raznih industrija u Hrvatskoj, svjetskih makroekonomista, predstavnika javnog sektora i državnih institucija, od kojih ćemo iz prve ruke saznati što nas čeka i kako se uspješno prilagoditi nepovoljnim okolnostima koje okružje kontinuirano nameće.

Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 18. Danu velikih planova koji se održava 23. rujna 2026. u hotelu Westin Zagreb.