Bruxelles pred blokadom: milijarde za Hrvatsku pod velikim upitnikom

Iako se u europskim krugovima priželjkivao brzi dogovor o novom proračunu za sljedeće sedmogodišnje razdoblje, odnosno o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine, pregovori između Europskog parlamenta i Vijeća daleko su od kraja.

Na konferenciji za medije Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, voditelj hrvatske EPP delegacije i izvjestitelj Odbora za proračun Europskog parlamenta Karlo Ressler potvrdio je za Lider kako je plan o postizanju sporazuma do kraja ove godine sve manje realan, što bi moglo zakomplicirati izračune i razvojne planove država članica, uključujući i Hrvatsku.

Podsjetimo, prema inicijalnoj omotnici od dva bilijuna eura, koliko je novi EU proračun trebao biti težak, Hrvatskoj bi bilo namijenjeno oko 16,8 milijardi eura. 

Zastoji zbog izbora

Glavni test za buduću konkurentnost i sigurnost Europe upravo je dugoročni proračun, no politička dinamika u ključnim zemljama Unije usporava proces. Europska komisija predložila je okvir još u srpnju prošle godine, ali dogovora među državama, kao ni na razini Europskog parlamenta, još nema.

- Bilo je pomalo preambiciozno očekivati da će se do kraja ove godine postići sporazum s državama članicama i EP-om. No, sva je izvjesnije da se to neće dogoditi i da ćemo pregovarati i sljedeće godine. Bit će teže nego ikad doći do dogovora jer u četiri od pet najmnogoljudnijih država članica iduće godine slijede izbori. Italija, Francuska, Španjolska i Poljska izlaze na birališta. U svakoj od tih zemalja proračun je prilično osjetljiva tema na kojoj se jasno vidi tko je dobio, a tko izgubio - istaknuo je Ressler.

Za Hrvatsku, ali i cijelu EU, ključno je da nova sredstva budu prilagođena novim razvojnim potrebama, s naglaskom na gospodarsku i tehnološku konkurentnost. Ako se trendovi zaostajanja za SAD-om nastave, dovest će se u pitanje i sam europski životni standard, upozorava Ressler.

Digitalni porez sve izgledniji

Dok se na rashodovnoj strani lome koplja oko prioriteta, jednako je izazovno pitanje prihoda, odnosno vlastitih sredstava Unije. Budući da ne postoji jedinstven prijedlog oko kojeg bi se složile sve države članice, traži se uravnotežen paket koji neće staviti nerazmjeran teret niti na stare niti na nove članice. 

Europski parlament u te razgovore gura radikalnije opcije poput, čulo se na današnjoj konferenciji, uvođenje naknade, odnosno poreza za pristup europskom digitalnom tržištu (digital levy).

- Logika tog prijedloga prati pristup jedinstvenom digitalnom tržištu, po uzoru na rješenja koja već u manjem obimu postoje u nekim državama članicama. Ideja je da se obuhvati ulazak na tržište i pružanje digitalnih usluga. To bi bio najveći teret za najveće digitalne divove koji ni ne dolaze iz Europe - objašnjava Ressler.

Konferencija EU parlament

Iako koncept i struktura takvog nameta još nisu do kraja razrađeni, pitanje digitalnog poreza otvara ozbiljnu geopolitičku i trgovinsku frontu sa SAD-om.

Ressler naglašava kako je ovo pitanje iznimno politizirano i osjetljivo u kontekstu transatlantskih odnosa.

Europa prema SAD-u izvozi znatno više roba, no SAD u Europu izvozi daleko više usluga – predvođenih upravo digitalnim sektorom.

Upravo ta razlika u razvoju i dominaciji digitalnog sektora čini velik dio jaza u produktivnosti između europskog i američkog gospodarstva, pa će balansiranje novih prihoda kroz digitalne namete i očuvanje stabilnih transatlantskih odnosa biti jedna od najosjetljivijih ekonomskih tema u Bruxellesu u nadolazećem razdoblju, čulo se na konferenciji.

- Europi je više nego ikad potrebno zajedništvo izgrađeno oko zdravorazumskih politika usmjerenih na konkurentnost i sigurnost. Bit će nužni teški odabiri, jasno političko vodstvo i još snažnije konkretne akcije po pitanju smanjenja nepotrebne regulacije koja guši gospodarstvo, povećanja energetske neovisnosti, kao i ulaganja u sigurnost, uključujući i sigurnost granica - zaključio je Ressler.

Ostali hrvatski eurozastupnici na konferenciji naglasak su stavili na socijalnu i ekološku dimenziju proračuna. Romana Jerković (SDP, S&D) poručila je da se konkurentnost Unije ne smije graditi nižim plaćama i deregulacijom, već znanjem i inovacijama, najavivši fokus na zdravstvo i veću zaštitu radnika za što je, kako ističe, potreban snažniji proračun jer Europa ne može raditi više s manje.

S druge strane, Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni) naglasio je priuštivo stanovanje, javnu infrastrukturu i borbu protiv klimatskih promjena kao ključne prioritete, pozvavši Europsku komisiju na snažniji obračun s fosilnom industrijom te najavivši angažman na sprečavanju da Hrvatska postane odlagalište otpada unutar EU-a.