Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen danas u Ministarstvu financija.

Novi je zakon predstavio državni tajnik Matej Bule koji je istaknuo da on dolazi nakon intenzivnog rada Vlade po pitanju zaštite potrošača u hrvatskom financijskom sustavu.

- Prvo smo krenuli s prekoračenjem na računu, nakon toga smo se bavili regulacijom rada agencija za naplatu potraživanja. Uveli smo i pravilo bankama da dio svojih prihoda izdvajaju za jačanje financijske pismenosti građana, uveli smo i besplatne pakete usluga kod banaka koju koristi 100 tisuća korisnika – rekao je Bule.

Kao nastavak svega toga dolazi i Zakon o potrošačkim kreditima. Što se tiče samog zakona o potrošačkim kreditima, radi se o prenošenju europske direktive koja donosi cijeli niz novina u sustavu potrošačkog kreditiranja.

Tako će se sada kontrolirati rizičniji krediti, pogotovo oni brzi s rokom otplate od tri mjeseca, uspostavljaju se stroga pravila oglašavanja pa će se prilikom svakog oglašavanja kredita morati navesti da zaduživanje uistinu košta. Uz to, zabranjuju se prakse oglašavanja koje bi mogle dovesti u zabludu, npr. da se podizanjem kredita rješava financijska situacija pojedinca.

Također, novim bi se zakonom trebao osigurati i jasan prikaz podataka u predugovornoj fazi dakle već prilikom prvog kontakta s bankom moraju se dati jasni i precizni ključni podaci o kreditiranju.

- Uvode se i stroži zakoni kreditiranja kojemu nije namjena onemogućiti kredite već u ovom dijelu nastojimo izbjeći situaciju u kojoj bi nekome bio odobren kredit, a on nije u stanju taj kredit otplaćivati. Time smanjujemo rizik prezaduženosti potrošača – objasnio je Bule. Uz sve to, jača se uloga nadzornih tijela, ali uvode se i strože sankcije za one koji se ne pridržavaju odredbi.

Dobre vijesti stižu i za bivše onkološke bolesnike kojima će novi zakon osigurati 'pravo na zaborav' prilikom procjene kreditne sposobnosti i polica osiguranja.

Također, dopuštaju se prakse objedinjavanja usluga dok se izričito zabranjuju prakse vezivanja usluga. Pojednostavljeno rečeno, banke često traže da se kod dizanja kredita kod njih prebace primanja, u slučaju da su ona kod druge banke. Takav odnos uvjetovanja više neće biti dopušten.

- Želimo tržište na kojem vlada fer odnos između vjerovnika i potrošača – zaključio je Bule.

Preciznije se uređuje pružanje savjetodavnih usluga. Dakle, to je dopušteno samo licenciranim kreditnim posrednicima i u tom kontekstu će se vrlo jasno morati reći radi li se o savjetu ili o neovisnom savjetu.

Uvodi se i obveza uspostave savjetovanja o dugu. Dakle, zajedno sa Financijskom agencijom bit će omogućeno građanima da se savjetuju o njihovom financijskom stanju bez naknade.

- I tu naglasak zapravo stavljamo na savjetovanje. Dakle, kada postoje okolnosti koje upućuju na to da bi se potrošač mogao naći u problemima vezano za otplatu kredita i eventualno u pitanju prezaduženosti, da se već kod prvih naznaka takve situacije reagira i omogući građanima besplatno savjetovanje kako bi izbjegli takvu situaciju ili minimizirali posljedice takve situacije – objasnio je Bule.

Osim novog zakona na današnjoj konferenciji za medije predstavljene su i promjene Pravilnika o porezu na dobit. Govoreći o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit, Tereza Rogić Lugarić iz Ministarstva financija istaknula je uvođenje inovativnog modela „dvostrukog troška“ za sponzorstva u društveno korisnim djelatnostima poput sporta, kulture i obrazovanja. Prema novim pravilima, poduzetnici će sponzorstva moći priznati kao poslovni rashod, ali i kao dodatno umanjenje porezne osnovice, čime država želi izravno potaknuti privatna ulaganja u zajednicu. Kako bi se osigurala transparentnost, resorna će ministarstva, uz suglasnost Ministarstva financija, utvrđivati točan popis subjekata i programa od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Značajne promjene očekuju i investicijske te mirovinske fondove, koji postaju posebna kategorija poreznih obveznika izuzetih od oporezivanja. Ova mjera omogućit će fondovima dobivanje potvrde o rezidentnosti, što je ključno za korištenje povoljnijih poreznih stopa definiranih međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ipak, Porezna uprava zadržava pravo provjere gospodarske biti fondova kako bi se spriječilo eventualno zaobilaženja poreznih obveza, primjenjujući strogo načelo gospodarskog pristupa pri utvrđivanju činjenica.

U sklopu administrativnog rasterećenja, novi Pravilnik iskorištava prednosti sustava fiskalizacije i e-računa, pa poduzetnici više neće morati popunjavati podatke o transakcijama između tuzemnih povezanih osoba u poreznim prijavama. Rogić Lugarić je pojasnila da se obrasci PD tehnički usklađuju i sa Zakonom o turizmu te Zakonom o poticanju ulaganja, čime se proces prijave poreza modernizira. Također, kod statusnih promjena koje utječu na odgodu porezne obveze, Porezna uprava više neće izdavati rješenja, već će se pravna sigurnost postizati kroz institut obvezujućih mišljenja.