Europska investicijska banka (EIB) će u 2024. podržati projekte u Hrvatskoj u vrijednosti koja premašuje milijardu eura, što je rekordno, istaknuto je u petak nakon sastanka ministra financija Marka Primorca i predsjednice Grupe EIB Nadie Calviño.
Calviño je došla u prvi službeni posjet Hrvatskoj, a u Ministarstvu financija je održala sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Markom Primorcem, koji je apostrofirao "vrlo uspješnu i produktivnu" suradnju Hrvatske i EIB-a. Samo u dosadašnjem dijelu ove godine potpisani su ugovori o podršci projektima vrijedni 630 milijuna eura, a do kraja 2024. to bi trebalo narasti za još 400 milijuna eura, tako da se radi o ukupnom iznosu od više od milijardu eura, što je rekordno, istaknuo je Primorac.
- Ambicija i cilj Vlade u trećem uzastopnom mandatu jest orijentirati se na digitalizaciju, dekarbonizaciju, obrazovanje i demografiju kao ključna pitanja, a u tim segmentima vidimo Europsku investicijsku banku kao značajnog partnera - poručio je Primorac, napomenuvši da je s Calviño intenzivno surađivao i ranije, kada je bila ministrica financija i potpredsjednica španjolske vlade.
Primorac je i izdvojio neke projekte koje EIB podupire i o čijoj realizaciji je pričao s Calviño, kao što je primjerice solarna elektrana Korlat koju gradi HEP, a koja je važna i u pogledu zelene tranzicije. Projekti koje EIB podupire sežu i u brojne druge sektore, pa tako i u željeznicu, na koju se upravo odnosi spomenutih 400 milijuna eura EIB-ova zajma.
Naime, EIB je u prosincu prošle godine Hrvatskoj odobrio okvirni zajam od 900 milijuna eura, kojim je predviđeno financiranje i/ili sufinanciranje projekata poboljšanja željezničke infrastrukture i putničkog prijevoza. Ugovor o financiranju potpisan je u siječnju 2024. i odnosi se na zajam od 400 milijuna eura, dok će preostali iznos zajma od 500 milijuna eura biti predmetom sljedećih ugovora.
Važnost priuštivog stanovanja
Osim zajmova, Primorac je naglasio važnu ulogu EIB-a u pružanju tehničke pomoći i jačanju administrativnih kapaciteta u brojnim projektima.
Jedan od fokusa Vlade u ovom mandatu je i osiguravanje priuštivog stanovanja za građane, o čemu je također bilo riječi na današnjem sastanku. Prema Primorčevim riječima, to je tema značajna ne samo za Hrvatsku već i niz drugih europskih zemalja, a EIB tu također može biti vrlo aktivan, kako u smislu tehničke pomoći, tako i financiranja određenih projekata.
Između ostalog, izvijestio je Primorac, na sastanku je bilo riječi i o razvoju tržišta kapitala, ulaganjima u inovacije, tehnologiju, ‘fintech‘ industriju ...
Calviño je rekla da Hrvatska predstavlja "vrlo uspješnu priču" te je vrlo važan partner EIB-a, koji je u njoj financirao brojne infrastrukturne projekte, uključujući ulaganja u mostove, škole, bolnice, energetsku infrastrukturu, malih i srednjih poduzeća itd.
Zelena i digitalna tranzicija
Prošle godine je ta kreditna institucija EU-a u Hrvatsku uložila oko 500 milijuna eura, a ove godine to će se to više no udvostručiti, istaknula je Calviño, koja je zahvalila na solidarnosti koju je Hrvatska iskazala Španjolskoj zbog katastrofalnih poplava koje su nedavno pogodile tu zemlju.
Poručila je da će Grupa EIB-a nastaviti s dugoročnim financiranjem i savjetodavnom podrškom za prioritetna ulaganja zemlje koja ubrzavaju zelenu i digitalnu tranziciju, uključujući kroz održivi transport, obnovljivu energiju i socijalnu infrastrukturu kao što su priuštivo stanovanje, zdravstvena skrb i obrazovanje. Izjavila je i da više od 50 posto plasmana banke na godišnjoj razini unutar EU-a otpada na podršku projektima zelene tranzicije.
Osvrnula se i na "povijesni zajam EIB-a od 900 milijuna eura" koji će pomoći Hrvatskoj preobraziti željeznice, preusmjeravajući promet s prometnica, smanjujući emisije i unapređujući regionalnu
povezanost i konkurentnost, olakšavajući putovanje i svakodnevni život građana. U sklopu svog posjeta, ujedno je i obišla nove električne putničke vlakove koje EIB sufinancira.
Inače, kako se navodi u bančinom priopćenju, Grupa EIB-a je od 1977. godine uložila više od 9,6 milijardi eura u Hrvatsku, "čime je pokazala svoju dugogodišnju predanost održivom rastu zemlje".