Inflacija u Hrvatskoj u rujnu ubrzala na 4,7 posto

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u rujnu su u odnosu na rujan prošle godine veće za 4,7 posto, dok su na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na kolovoz više za 0,9 posto.

U rujnu je najveći rast cijena zabilježen kod cijena energije, od čak 20,5 posto, slijede ih cijene usluga s rastom od 7,6 posto dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za neznatnih 0,2 posto, a cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda zabilježile pad od 1,4 posto.

U odnosu na kolovoz najviše su porasle cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, za 2,8 posto, energije za 2,7 posto dok su cijene usluga zabilježile pad od 0,7 posto, a hrane, pića i duhana za 0,2 posto.

Inflacija je tako nastavila ubrzavati drugi mjesec zaredom nakon što je u kolovozu na godišnjoj razini iznosila 4,2 posto, a u srpnju 3,9 posto. Konačni podaci DZS-a za kolovoz pokazali su da su potrošačke cijene tada porasle 4,2 posto na godišnjoj i 0,4 posto na mjesečnoj razini. Najizraženiji rast cijena zabilježen je u prijevozu, od 13,5 posto, te u skupini stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, od 10,8 posto. To pokazuje da su i prije rujna glavni inflacijski pritisci dolazili iz energije i usluga.

Početkom godine inflacija je ubrzavala s 3,4 posto u siječnju na 3,8 posto u veljači, 4,8 posto u ožujku i 5,8 posto u travnju, nakon čega je postupno usporila na 3,9 posto u srpnju, a u kolovozu ponovno blago ubrzala.

Hrvatska i dalje iznad prosjeka eurozone

Inflacija je istodobno snažno ubrzala i u cijeloj eurozoni. Prema Eurostatovoj brzoj procjeni, godišnja stopa inflacije u rujnu porasla je na 3,8 posto, s 3,2 posto u kolovozu i 2,9 posto u srpnju. Rujanska stopa bila je najviša u posljednje tri godine, a ubrzanje je ponajprije povezano s rastom cijena energije. Temeljna inflacija, iz koje su isključene cijene energije, hrane, alkohola i duhana, bila je znatno niža i iznosila oko 2,5 posto.

Za usporedbu, u kolovozu su najveće harmonizirane stope inflacije među članicama eurozone zabilježile Litva sa 5,6 posto i Cipar s 5,2 posto, dok je Luksemburg bio na 4,0 posto. Eurozona je tada u prosjeku bilježila inflaciju od 3,2 posto.

Prema Eurostatu, veću inflaciju od Hrvatske u rujnu su imale Belgija, Bugarska, Grčka, Španjolska, Cipar, Litva i Luksemburg, što znači da Hrvatska više nije u skupini zemalja s najvišom inflacijom u eurozoni. Među tim zemljama rujanska harmonizirana inflacija dosegnula je oko 6,1 posto u Litvi, 5,6 posto u Bugarskoj i 5,0 posto u Španjolskoj, dok su i Belgija, Grčka, Cipar i Luksemburg bili iznad hrvatskih 4,3 posto. Španjolska je pritom zabilježila jedno od izraženijih ubrzanja među velikim gospodarstvima eurozone.

Hrvatska je tako u rujnu sa stopom od 4,3 posto i dalje bila iznad prosjeka eurozone od 3,8 posto, ali više nije bila pri samom vrhu ljestvice zemalja s najvećom inflacijom. Razlika između hrvatske i prosječne inflacije eurozone iznosila je oko 0,5 postotnih bodova.