Jedna od tri organizacije u srednjoj Europi ima iskustvo s generativnom umjetnom inteligencijom iz prve ruke, dok samo 4 posto trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti povuku prvi potez. Tri četvrtine financijskih direktora u srednjoj Europi smatraju da je generativna umjetna inteligencija važna za strategiju njihova trgovačkog društva. Prema Deloitteovu ispitivanju stavova financijskih direktora u srednjoj Europi pod nazivom ‘Jeste li spremni za generativnu umjetnu inteligenciju?‘, polovica ispitanih financijskih direktora očekuje smanjenje troškova nakon uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poslovanje.
Ispitivanje obuhvaća stavove oko 500 financijskih direktora organizacija koje posluju na tržištima u 15 država srednje Europe o ključnim prednostima i izazovima uvođenja generativne umjetne inteligencije.
Petina financijskih direktora u srednjoj Europi smatra da je umjetna inteligencija vrlo važna ili važna za provedbu poslovne strategije, premda jedna četvrtina njih smatra da nije jako važna. Zanimljivo je da najveći broj ispitanika (oko 80 posto) u Poljskoj i Rumunjskoj smatra da je generativna umjetna inteligencija relevantna za poslovnu strategiju, dok najmanji broj ispitanika (53 posto) u Češkoj i Slovačkoj smatra da je ona relevantna za poslovnu strategiju.
Kad je riječ o konkretnim sektorima, sektor tehnologije, medija i telekomunikacija, potrošački sektor te sektor poslovnih i profesionalnih usluga vrlo će vjerojatno generativnu umjetnu inteligenciju smatrati važnom, kao i sektor financijskih usluga.
- Kao što je bio slučaj i s drugim tehnologijama, upotreba generativne umjetne inteligencije omogućit će trgovačkim društvima u srednjoj Europi iskorištavanje iskustava drugih tržišta na kojima su organizacije već uvele nova rješenja. Kako bismo uistinu razumjeli stvarnu vrijednost generativne umjetne inteligencije, ključno ju je neprimjetno integrirati u širu poslovnu strategiju, ne samo za potrebe izvršenja zadataka već i radi korjenite promjene poslovnih modela i načina na koji trgovačko društvo posluje - kaže Končar.
Tvrtke spremnije iskušavati nove tehnologije nego ih uvoditi
Prema Deloitteovu izvješću, najnaprednijih 11 posto financijskih direktora u srednjoj Europi uključilo je generativnu umjetnu inteligenciju u svoju strategiju, dok je četvrtina njih tek počela iskušavati umjetnu inteligenciju. U tom pogledu u srednjoj Europi predvode Češka i Slovačka. Nadalje, 26 posto organizacija koje se nalaze u srednjoj Europi uči o novim tehnologijama, dok jedna trećina njih (32 posto) tvrdi da je prerano za njihovo uvođenje. Premda odgovori jasno pokazuju da većina trgovačkih društava nema jasnu viziju o tome kako krenuti putem generativne umjetne inteligencije, samo mali postotak trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti poduzmu prve korake (oko 4 posto).
Poljska i CE South regija u čijem je sastavu i Hrvatska i dalje su najnesigurniji u pogledu sljedećih koraka, dok Slovačka i Češka predvode u odnosu na prosjek kad je riječ o uvođenju generativne umjetne inteligencije u svoje strategije (skoro 20 posto u odnosu na prosječnih 11 posto u srednjoj Europi). Trgovačka društva u Baltičkoj regiji suočavaju se sa zanimljivim paradoksom: iako znatno veći broj ispitanika smatra da je generativna umjetna inteligencija u pokusnoj fazi (38 posto u odnosu na prosječnih 25 posto), manje od 2 posto njih aktivno je upotrebljavaju u okviru svoje strategije (u usporedbi s prosjekom od 11 posto za srednju Europu kao cjelinu).
Sektori koji će najvjerojatnije uključivati rješenja zasnovana na generativnoj umjetnoj inteligenciji u svoje strategije su: sektor tehnologije, medija i telekomunikacija (21 posto), prirodne znanosti (20 posto) i sektor poslovnih i profesionalnih usluga (17 posto).
Manji troškovi, veća učinkovitost
Polovica financijskih direktora u srednjoj Europi smatra da je glavna prednost uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poduzeće smanjenje troškova, dok se na drugom mjestu nalazi povećana točnost predviđanja. Jasno, produktivnost i učinkovitost, za koje 34 posto naših ispitanika u srednjoj Europi smatra da su ključne za uvođenje generativne umjetne inteligencije, mogu u potpunosti preobraziti poslovanje. Međutim, najveća vrijednost i razlike u strategiji nastat će upotrebom nove tehnologije radi inovacije.
Smanjenje troškova smatra se osnovnom prednosti generativne umjetne inteligencije u većini sektora, posebice u kapitalno intenzivnim sektorima kao što su: proizvodni sektor; energetika, komunalne usluge, rudarenje (58 posto svaki sektor) i građevinski sektor (54 posto). Financijski direktori u sektoru poslovnih i profesionalnih usluga usredotočeni su na klijente te smatraju da su glavne prednosti uvođenja generativne umjetne inteligencije razvoj novih proizvoda i usluga te povećano zadovoljstvo korisnika (47 posto). U sektoru potrošača najviše se cijeni veća točnost prognoza, modela i planiranih scenarija (50 posto). Istodobno, u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija glavnim se prioritetom smatra razvoj novih kapaciteta, proizvoda i usluga (49 posto), a nakon toga smanjenje troškova (47 posto).
Ljudski resursi – najveći izazov
Rezultati Deloitteova ispitivanja pokazuju da više od polovice ispitanika (59 posto), najveći dio njih u Poljskoj, Baltičkoj regiji i Rumunjskoj, smatra da je najveći izazov u pogledu uvođenja generativne umjetne inteligencije pronalazak odgovarajućih zaposlenika, resursa i kompetencija.
- Na tržištima rada na kojima već nedostaje radne snage preporučuje se planiranje zajedničkog ulaganja u tehnologiju i talente, kao izvore nezamjenjivih skupova vještina, odnosno objedinjenih vještina ljudi i strojeva. Premda je ključno osigurati potrebnu tehnologiju, organizacije moraju razumjeti i učinak koji imaju na svoje zaposlenike. U protivnom će biti teško ljudima pružiti potporu koja im je potrebna da bi usvojili nove načine za uspješno izvršavanje zadataka - smatra Končar.
Druga su glavna prepreka, prema mišljenju financijskih direktora iz Poljske i Rumunjske, izvori podataka i tehnologija. Na trećem su mjestu troškovi ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju, prema mišljenju skoro polovice svih financijskih direktora i 61 posto financijskih direktora u Rumunjskoj. Velika većina ispitanika u srednjoj Europi (67 posto) namijenit će manje od 1 posto svojih proračunskih sredstava za ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju. Zanimljiv je podatak da će se u Rumunjskoj i CE South regiji namijeniti više resursa za generativnu umjetnu inteligenciju nego u drugim regijama, posebice u Baltičkoj regiji.
Samo su financijski direktori u Poljskoj naveli da su pitanja povezana s privatnosti i sigurnosti među tri najveće prepreke za uvođenje generativne umjetne inteligencije (trošak ulaganja smatraju manjom preprekom) jer je održavanje usklađenosti s novim zakonskim propisima već dugo problematično za poljska poduzeća koja posluju u okviru poljskog pravnog sustava.
- Generativna umjetna inteligencija podrazumijeva uspostavu snažnog temelja u pogledu digitalnih kapaciteta i umjetne inteligencije, uključujući tehnološku infrastrukturu koja osigurava fleksibilnost i računalnu snagu potrebnu za djelotvornu uporabu umjetne inteligencije, upravljanje podacima radi integriranja digitalnog plana organizacije u modele umjetne inteligencije te promjene u rukovodstvu koje se odnose na nadogradnju vještina, kulturne promjene i moguće restrukturiranje radi usklađivanja s novim načinima rada. Usto, rješavanje pitanja koja se odnose na privatnost, sigurnost, povjerenje i usklađenost ključno je za postupak transformacije - zaključuje Kožulj.