‘;
Visoki rast cijena u početku brže povećava porezne prihode nego rashode, što stvara dojam zdravih javnih financija
Nedavna odluka rejtinške agencije Standard & Poor‘s (S&P) o zadržavanju hrvatskog rejtinga na razini A– one upućene nije iznenadila, ali na daljnju rapidnu normalizaciju javnih financija kakvoj smo svjedočili posljednjih godina možemo zaboraviti.
Razlog je, naravno, u postupnom smirivanju inflacije. Sredinom ožujka S&P ocijenio je kako će umjerena fiskalna konsolidacija pomoći smanjenju proračunskog deficita na oko dva posto BDP-a do 2028., s procijenjenih 2,6 posto 2024. To će izazvati pad udjela duga opće države na otprilike 51 posto BDP-a u 2028., a 2022. iznosio je 68 posto.
Valja podsjetiti kako su domaće javne financije u očima rejtinških agencija postale uzorne uvelike zahvaljujući – rastu cijena – posebno ako za referenciju uzmemo 2020., godinu koja je zbog golemih javnih izdvajanja zbog izbijanja pandemije snažno rastegnula državnu potrošnju. Dug konsolidirane opće države skočio je sa 70,9 posto krajem 2019. na 86,5 posto BDP-a potkraj 2020., osjetno iznad plafona od 60 posto prema fiskalnim pravilima Europske unije, koja su tada bila suspendirana zbog zatvaranja gospodarstava i recesije. S druge strane, oporavak od pandemijske krize donio je pad tog udjela na malo više od 78 posto krajem 2021.
No snažan porast cijena koji je počeo već 2021., a kulminirao iduće godine, znatno je pridonio smanjenju javnog duga ispod 60 posto BDP-a, prema posljednjem dostupnom podatku za kraj rujna prošle godine. Trendu oporavka javnih financija treba pribrojiti i smanjenje bruto inozemnog duga s 81,3 posto na 78 posto, a manjak u riznici pao je ispod tri posto vrijednosti gospodarstva.
Mnogo umjereniji tempo
Očekivano slabiji rast nominalnih prihoda u okružju očekivane normalizacije inflacije tražit će dodatan fokus na kontrolu rasta proračunskih rashoda zato što su i prihodi i rashodi bili pod utjecajem inflacijskih kretanja i dinamike na tržištu rada, ocjenjuje glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.
– Globalne geopolitičke okolnosti sugeriraju i rast izdataka za obranu, što će također biti fiskalni teret u idućem razdoblju. U tom kontekstu deficit u 2025. vidimo na razinama od oko 2,5 posto BDP-a uz daljnji postupan pad udjela duga u BDP-u ispod 60 posto, ali mnogo umjerenijim tempom nego proteklih godina – smatra Kovač.
Donedavno zaboravljena tema među ekonomistima, odnos između inflacije i javnih financija, ponovno je aktualna. Na nju se na lanjskom seminaru Hrvatske narodne banke i Instituta za javne financije u svom izlaganju osvrnuo i Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna poravnanja istaknuvši kako visoka inflacija u početku brže povećava porezne prihode nego rashode, što stvara dojam zdravih javnih financija. Djelomično razlog leži u tome što se suvremeni porezni sustavi znatno više oslanjaju na porez na dodanu vrijednost (PDV), čija se osnovica uglavnom automatski povećava s inflacijom.
Taj učinak svakako je vidljiv u hrvatskom slučaju. Podaci Ministarstva financija pokazuju da su prihodi od PDV-a 2020. iznosili 6,3 milijarde eura. Već godinu poslije, u kojoj je prosječna stopa inflacije narasla s nula posto na 2,7 posto, PDV je donio 7,6 milijardi eura, 21 posto više. Skok inflacije na rekordnih 10,7 posto 2022. rezultirao je prihodima od tog najizdašnijeg poreza od 8,8 milijardi eura. U posljednje dvije godine ta stavka donosi više od 10 milijardi eura. Ukupno gledajući, porezni prihodi popeli su se lani na 16 milijardi eura, 64 posto više nego 2020.
Cijeli članak o javnim financijama pročitajte u tisakom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.