Fiskalizacija 2.0: Tek 10 posto poduzetnika vidi pomak u digitalizaciji

Iako je fiskalizacija 2.0 olakšala razmjenu dokumentacije i ubrzala određene poslovne procese, samo deset posto poduzetnika smatra da je značajno doprinijela digitalizaciji njihovog poslovanja, pokazalo je to istraživanje splitske tvrtke Kancelarija za porezno savjetovanje, provedeno među 460 ispitanika, od kojih 89 posto čine mikro i mali poduzetnici koji zapošljavaju do 30 zaposlenika.

Većina ispitanika obveznici su slanja i zaprimanja eRačuna, pa na njih fiskalizacija 2.0 ima najveći utjecaj, i to ne samo kroz ispunjavanje zakonskih obveza, već i kroz mogućnost modernizacije, ubrzanja procesa i većeg stupnja digitalizacije poslovanja.

Ključni je razlog ovakvih rezultata činjenica da je većina poduzetnika fiskalizaciju 2.0 doživjelo kao novu obvezu, a ne kao alat za unapređenje poslovanja, ističe Zoja Stevović, suvlasnica Kancelarije.

Naime, rezultati istraživanja pokazuju da čak 71 posto ispitanika želi imati sve podatke dostupne 24/7 na jednom mjestu, međutim, 63 posto navodi da bi ih na dodatnu digitalizaciju potaknula ušteda vremena i smanjenje troškova.

– Trošak prilagodbe kao i uvođenja informacijskih posrednika prelio se na poduzetnike. S druge strane, oni u praksi često ne mogu slobodno izabrati posrednika kojeg žele, već su vezani uz onoga koji je povezan s programskim rješenjem koje koriste za izdavanje i zaprimanje računa. Time se sužava izbor, smanjuje konkurencija i u konačnici povećava ukupni trošak fiskalizacije. Zato se opravdano postavlja pitanje je li sustav trebao biti uređen jednostavnije, ujednačenije i uz jasniju podršku države, osobito ako se uzme u obzir da je jedna od ključnih funkcija fiskalizacije 2.0 upravo razmjena podataka s Poreznom upravom. Da je fokus od početka bio na tome kako poduzetniku olakšati poslovanje, a ne samo kako zadovoljiti regulatorne zahtjeve, uvjerena sam da bi i percepcija Fiskalizacije 2.0 danas bila znatno pozitivnija – smatra Stevović.

Zoja Stevović

Tehnički problemi usporili proces

S druge strane, 65 posto poduzetnika kao dominantno iskustvo ističe tehničke izazove fiskalizacije 2.0. Stevović objašnjava da je najveći problem što poduzetnici nisu imali dovoljno vremena za prilagodbu novim procesima.

– Mnogi su se u početku teško snalazili u novom sustavu, zbog čega je operativno poslovanje usporilo, dokumentacija kasnila, a s njom i naplata računa. To je posebno pogodilo mikro i male poduzetnike kojima svaki dan kašnjenja naplate utječe na likvidnost. Zato ne čudi da čak 65 posto ispitanika kao najveću promjenu navodi tehničke probleme – navodi Stevović, napominjući da poduzetnici nisu bili protiv digitalizacije, nego su očekivali da će im ona pojednostaviti poslovanje.

– Umjesto toga, u početnoj fazi zahtijevala je dodatne napore za savladavanje tehničkih izazova i prilagodbu svakodnevnog rada novom sustavu, što je uvelike oblikovalo njihov negativan dojam o fiskalizaciji 2.0 – kaže Stevović.

Dokumenti se još uvijek šalju e-mailom

Rezultati ankete pokazuju da se najviše ističe potreba za boljim pregledom poslovanja, dostupnošću podataka u realnom vremenu, smanjenjem administracije i jednostavnijim procesima.

Pozitivno je što 21 posto ispitanika primjećuje manje administracije i papirologije, 13,3 posto navodi bržu razmjenu informacija s Poreznom upravom, dok 28 posto smatra da su eRačuni olakšali razmjenu dokumenata i ubrzali poslovne procese.

Ipak, istraživanje pokazuje da se velik dio dokumentacije i dalje razmjenjuje e-mailom ili u papirnatom obliku. Digitalna razmjena dokumentacije u velikoj mjeri događa samo ondje gdje je zakonski nužna, dok ostali dijelovi procesa često ostaju nepovezani, ručni ili djelomično digitalizirani.

Stevović ističe da fiskalizacija može rasteretiti poduzetnike ako se kroz širu digitalizaciju poslovanja smanji ručni rad, ubrza obrada dokumentacije i pojednostavi razmjena podataka s računovodstvom.

– Na taj način podaci neće služiti samo ispunjavanju obveza prema Poreznoj upravi, nego mogu postati koristan alat poduzetnicima za bolji uvid u poslovanje i donošenje kvalitetnijih poslovnih odluka. Vjerujem da će se do kraja 2026. godine ukloniti dio tehničkih i administrativnih prepreka u sustavu, dok će poduzetnici postupno usvojiti nove procese, prilagoditi interno poslovanje i uvesti rješenja koja će im omogućiti stvarnu digitalizaciju. Ako se taj potencijal iskoristi, fiskalizacija 2.0 može biti važan korak prema jednostavnijem i učinkovitijem poslovanju – zaključuje Stevović.

Fiskalizacija 2.0, dakle, zasad još nije dovoljno doprinijela digitalizaciji poslovanja, niti je donijela očekivano administrativno rasterećenje i uštede, ali je otvorila važan prostor za promjenu načina rada u budućnosti.