Znamo kolike su nam penzije, ali znaju i oni koji sastavljaju rejtinge

Nakon mnogih godina u kojima su domaću opću i ekonomsku javnost pogađali izvještaji o slabom pozicioniranju po raznim međunarodnim ljestvicama koje rangiraju ukupno gospodarstvo ili neke njegove aspekte, u posljednje vrijeme svjedoci smo priljeva drukčijih vijesti. Premda i dalje sa zdravim skepticizmom i opreznim zadovoljstvom dočekujemo novosti o solidnome ili sve boljem kreditnom rejtingu koji nam dodjeljuju poznate agencije Fitch, Moody's i S&P, počeli su pristizati i izvještaji o dobrim pozicijama i napretku Hrvatske prema drugim pokazateljima snage društva i gospodarstva. Među posljednjima je istraživanje Mercer CFA Institutea, koji proučava nacionalne mirovinske sustave u svijetu, prema kojem je Hrvatska lani pretekla i neke uglednije zemlje, poput Austrije, Italije, Španjolske, Kine i Amerike, a pritom je i prilično blizu u poretku prišla Kanadi, Novom Zelandu, Irskoj, Belgiji i Njemačkoj.

Šok i nevjerica

Za one među nama koji nešto dulje pamte takvi se rezultati dočekuju s blagom nevjericom, posebno kad je posrijedi mirovinski sustav, koji je CFA Mercer općenito ocijenio kao sustav čvrste strukture, s mnogo dobrih značajki, ali i prostorom za poboljšanje koji ga razlikuje od sustava s ocjenom A. Kakva čvrsta struktura? Znamo gdje živimo, znamo kakva nam je država i koliko ne ispunjava naša očekivanja, znamo kolike su nam penzije. Znamo mi sebe, pusti ti nas!

No iza tih rejtinga ipak stoje neki konkretniji pokazatelji i metodologije, pa je vrijedno upoznati se s njima. Najkraće rečeno, metodologije međunarodnih ocjenjivačkih kuća pokazuju da mjerljivi pokazatelji poput javnih financija, integriteta i provedbe reformi dovoljno napreduju da se državni ekonomski rejtinzi poboljšavaju ili barem zadržavaju stabilnima.

U pozadini rejtinga Mercer CFA Institutea, koji provodi najopsežniju globalnu analizu mirovinskih sustava u koju je uključio 48 zemalja i dvije trećine svjetske populacije, tri su ključna indeksa na temelju kojih se računaju ocjena i poredak. U indeksu adekvatnosti mjere se razina prihoda koju osigurava mirovinski sustav te neto stope zamjene mirovine na različitim razinama dohotka, a i razina porasta imovine, vlasništva nad nekretninama, štednje i drugih oblika prihoda, kao i utjecaj razvoda na podjelu imovine. Indeks održivosti Mercer CFA Institutea analizira različite pokazatelje vjerojatnosti da će postojeći sustav moći pružati povlastice u budućnosti, što uključuje i projekcije razmjera zaposlenika i umirovljenika u svakoj od zemalja te demografske trendove, javne izdatke, državni dug i prognoze ekonomskog rasta. Indeks integriteta ocjenjuje pak usklađenost zakonskih propisa sa standardima transparentnosti upravljanja i funkcioniranja sustava, osobito privatnu komponentu. Pri ocjenjivanju pojedine zemlje adekvatnost nosi 40 posto ukupne ocjene, održivost 35 posto, a ostatak otpada na integritet.

Iznad prosjeka

Hrvatska je u analizi CFA Mercer Institutea u svakom segmentu ocjene bila iznad prosjeka, a posebno je bila dobra u indeksu održivosti. Ukupno je postigla 67,2 boda i napredovala je u odnosu na 2023. za 4,9 bodova, ponajprije zbog novih podataka o neto stopi zamjene mirovina koji su postali dostupni tom institutu zbog procesa pristupa OECD-u. Ocjena se u budućnosti može poboljšati, preporučuje CFA Mercer Institute, povećanjem minimalne razine potpore za najsiromašnije starije osobe, razine financiranih doprinosa u privatnim mirovinskim planovima i stope sudjelovanja radne snage, posebno u starijim dobnim skupinama, te uvođenjem aranžmana za zaštitu interesa obiju strana u slučaju razvoda.

Postignuti rezultat Hrvatsku je postavio više od nekih zemalja za koje bi prosječni promatrač očekivao da imaju bolji mirovinski sustav. Kina je, recimo, u analizi CFA Mercera postigla samo 56,5 bodova zbog nedovoljne individualne štednje i demografskih izazova povezanih s rapidnim starenjem populacije. SAD je ubilježio pad s 63 boda iz 2023. na 60,4 boda u mjerenju za 2024. jer su nesigurnost budućeg financiranja programa Social Security ​i visoke stope predumirovljenog povlačenja sredstava prouzročile pad u kategorijama održivosti i integriteta. Ujedinjeni Arapski Emirati, primjerice, zabilježili su bolju adekvatnost sustava od Hrvatske, ali ukupan im je rezultat manji zbog zbog demografskih trendova i ovisnosti o naftnim prihodima. Italija je zaostala jako za Hrvatskom u svim segmentima, pa tako i ukupnom ocjenom od 55,4 boda, također zbog iznimno loših demografskih trendova, ali i visokoga javnog duga koji ugrožava isplatu dostojnih mirovina u budućnosti.

Najpopularniji pokazatelj

O. K., neće se nitko buniti zbog dobrih ocjena mirovinskog sustava; ni u školi se nitko nije bunio kad bi nastavnik bio velikodušan i onda kad rezultat nije bio dokraja zaslužen znanjem. No drugi rejtinzi također podupiru te recentne ocjene mirovinskog sustava, recimo tzv. suvereni kreditni rejting ili kreditni rejting suverena. Riječ je o rejtinzima koji su nam najbolje poznati jer se o njima najopširnije izvještava. O njima ovise kamatne stope za sve u nekoj državi i privlačnost pojedine zemlje kao investicijskog odredišta, a njima se mjeri sposobnost pojedine vlade da otplati ili smanji državni dug, što je, razumljivo, odličan pokazatelj sigurnosti ulaganja i ekonomskog zdravlja nacije.

Kriteriji ocjenjivanja

Pri ocjenjivanju Moody's, primjerice, uz druge pokazatelje ponajprije promatra ekonomsku, institucionalnu i fiskalnu snagu pojedine zemlje, ali i podložnost rizičnim događajima. Pritom analizira tempo rasta, konkurentnost gospodarstva i mogućnost provedbe reformi. S&P pri ocjeni kreditnog rejtinga analizira institucionalni kapacitet za provedbu politika, BDP po stanovniku, poreznu bazu, fiskalnu fleksibilnost i učinkovitost, monetarni sustav, ekonomsku raznovrsnost, perspektive rasta i okružje. Fitch pak uz niz uobičajenih makroekonomskih indikatora posebno promatra političke, poput političke stabilnosti, makroekonomske vjerodostojnosti, fiskalne strukture i izloženosti vanjskom financiranju, te ih uparuje i ocjenjuje. O potonjima ovisi razina plusova ili minusa u njegovoj ocjeni, a o prethodnima kvaliteta ocjene (od AAA do CCC).

Kao što smo na početku primijetili, Hrvatska se uspjela izvući iz špekulativnih kategorija ocjena kreditnog rejtinga, koje su uza znatne dobitke prijetile i mnogo većim gubicima, te se posljednjih nekoliko godina pozicionirala među bolje i stabilnije zemlje. Zajednički su nazivnik tih ocjena kontrola javnoga duga, članstvo u eurozoni i poboljšanje drugih makroekonomskih pokazatelja zbog snažnog priljeva europskih sredstava. Međutim, ne treba nikad zaboraviti da su ti rejtinzi, pa i svi slični, samo tumačenje zatečenoga stanja i da ne upozoravaju na moguće skorašnje ili aktualne rizike.

Jednostavno, suvereni kreditni rejting i drugi prateći posebni rejtinzi, poput rejtinga mirovinskog sustava, pokazatelji su nedavne prošlosti i uglavnom prikazuju financijske i fiskalne parametre koje biraju i računaju sami subjekti koje se ocjenjuje. Dok rejtinzi rastu kako se prati održavanje dobrog upravljanja javnim dugom, kao, primjerice, u slučaju Hrvatske, padaju nakon financijskih ili dužničkih kriza koje zahvate pojedinu zemlju ili skupinu zemalja. Dakle, mijenjaju se kad su teškoće ili napredak očiti, a ne signaliziraju ih. Svejedno, ne treba ih olako shvatiti jer utječu na dojam investitora, trošak zaduživanja i pristup kapitalu. Oni koji prate te rejtinge, barataju istim podacima kao i oni koji ih analiziraju, ali i oni koji te podatke registriraju za daljnju upotrebu. Nitko nema bolje informacije.