Aktualni Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma stvorio je dodatne obveze obrtnicima, koji ih vrlo teško izvršavaju. Umjesto da im se te obveze smanje, najnoviji Prijedlog izmjena i dopuna Zakona, prihvati li se po hitnom postupku, opteretit će ih još više
Da se možemo vratiti dvadesetak godina unatrag, vidjeli bismo kako su ljudi tada bili uvjereni da će s razvojem tehnologije moći smanjivati svoje radne obveze. Ali čini se da se one, barem u nekim segmentima, još proširuju, a možda je najbolji primjer konačni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Zakon će biti poslan u saborsku proceduru po hitnom postupku, no pozornost mi je privukao komentar Hrvatske obrtničke komore (HOK) na portalu e-Savjetovanja. Kako navode, i prema aktualnom zakonu niz obrtničkih djelatnosti dužan je pratiti pere li netko novac preko njihovih obrta, a dosadašnja je praksa pokazala da su propisane obveze takve prirode da ih obrtnici teško mogu samostalno ispuniti. I ne samo to: poštuju li se obveze, stvaraju se dodatni troškovi usluga za izradu procjena rizika, dubinske analize i edukacije. Umjesto da pisci izmjena i dopuna Zakona malo analiziraju obaveze koje su nametnute raznim obrtima i tvrtkama, u HOK-u upozoravaju da će izmjene dodatno opteretiti obrtnike u djelatnostima koje su Zakonom utvrđene kao obveznice primjene propisanih mjera. Riječ je o sljedećim obrtnicima: zastupnicima u osiguranju, mjenjačima novca, zlatarima, filigranarima i draguljarima, posrednicima u prometu nekretninama i računovođama.
Spušten prag
Naime, jedna je od novina da će prihvaćanjem izmjena i dopuna propisani prag prijave transakcije mjerodavnim tijelima za istragu o pranju novca biti spušten na deset tisuća eura (75 tisuća kuna). Taj je prag u aktualnom zakonu 105 tisuća kuna pa u HOK-u kažu da će se zbog toga provoditi još više dubinskih analiza. U Komori ne osporavaju važnost sprječavanja pranja novca, no upozoravaju na stalan problem koji se povećava s razvojem komunikacijske tehnologije – provedba kontrole sve se više prebacuje na teret gospodarstva pa zbog povećanog rada i ulaganja više vremena rastu administrativno opterećenje i troškovi. To se, upozoravaju u HOK-u, uopće nije uzelo u obzir pri predlaganju izmjena pa ondje traže da se o tome povede računa i da se financijski iskaže postojeće, ali i dodatno opterećenje gospodarstva.
Ujedno predlažu da se u Registru stvarnih vlasnika omogući učitavanje izjava o političkoj izloženosti i skeniranje osobnog dokumenta kako bi se administrativno rasteretilo gospodarstvo, ali i građane, koji te izjave moraju dostavljati jednom godišnje. Također traže da se zbog omogućenog pristupa javnim registrima iz Zakona izuzme odredba obveze ispisa iz Registra, što je doista logično i tipičan je primjer nepotrebna administrativnog opterećenja ne samo obrtnika i poduzetnika nego i građana, kad se to njih tiče. U HOK-u ponavljaju i zahtjev za izuzimanje obrtnika od obveze primjene mjera, odnosno da se vrstu i opseg mjera prilagodi stvarnim potrebama u njihovu poslovanju i mogućnostima.
Obrtnik nije policajac
Čitajući koje bi sve podatke trebao dostaviti primjerice zlatar kad nekomu proda prsten za deset tisuća eura, ne mogu se ne složiti s HOK-ovim prigovorima na spomenute izmjene i dopune Zakona. Tehnologija se razvija, a to, nažalost, iskorištavaju i kriminalci. Shvaćam koliko je važna borba protiv pranja novca i financiranja terorizma, ali zbog čega, pobogu, i obrtnici sada moraju biti policajci (iako se prava policija, uzgred, također koristi suvremenom tehnologijom)? Trebalo bi maksimalno smanjiti njihove obveze, primjerice skenirati osobni dokument i eventualno zapisati broj žiroračuna osobe s kojom trguju i poslati te podatke odgovornim tijelima koja love lopove. Jer ta tijela mogu mnogo lakše doći do ostalih podataka nego da obrtnik inzistira na tome da mu klijent pola sata diktira kojekakve podatke.
Kao što sam naveo, spomenute izmjene i dopune u hitnu će saborsku proceduru, no još ima vremena da se navedeni nedostaci poprave. I to ne samo da se uklone dodatne nametnute obveze nego da se smanje i obveze koje obrtnici, a i tvrtke, imaju prema aktualnom zakonu. 
POST SCRIPTUM
Neki primjeri podataka koje moraju evidentirati obrtnici: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i država izdavatelja te državljanstvo/državljanstva fizičke osobe i njezina zakonskoga zastupnika, obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, zakonskoga zastupnika i opunomoćenika koji za pravnu osobu uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, opunomoćenika za osobu koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju…
To je tek početak.