Bule: Moramo se fokusirati na to da svaki radnik stvori više

Maksimalno iskorištavanje potencijala državnih poduzeća i jačanje produktivnosti bit će jedan od glavnih ciljeva hrvatske ekonomske politike u idućem razdoblju, a u tome će pomoći umjetna inteligencija, digitalizacija i ogromna masa podataka kojom ta poduzeća raspolažu, poručio je Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, na sedmom izdanju konferencije Smart Industry Brainstorm, održanom danas u zagrebačkom hotelu Zonar.

Naime, novi Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i devet podzakonskih akata trebali bi postaviti temelje za kvalitetnije korporativno upravljanje državnim poduzećima, a bolje iskorištavanje enormne imovine te podatkovnih i ljudskih potencijala trebalo bi postati izvor rasta u godinama pred nama, objasnio je Bule.

No osim što je upravljanje državnim poduzećima jedan od preduvjeta skorašnjeg ulaska Hrvatske u OECD, Bule je istaknuo da Ministarstvo financija sektor državnih poduzeća vidi kao dio gospodarstva koji može još više doprinijeti razvoju domaće ekonomije.

Poseban naglasak stavio je na produktivnost, podsjetivši da u Hrvatskoj radi oko 1,8 milijuna ljudi, uz manje od 60 tisuća nezaposlenih, pa dodatnog zapošljavanja, s obzirom na demografske trendove, neće biti.

– Hrvatska danas ima rekordno malu nezaposlenost i iluzorno je očekivati da naš rast bude zasnovan isključivo na daljnjem rastu zaposlenih jer tih ljudi nema. Moramo se fokusirati na produktivnost i na to kako da svaki zaposleni stvori više u jedinici vremena, a put prema tome široko je korištenje umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija – rekao je Bule.

Ulazak u OECD do kraja godine

Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i zamjenik glavnog pregovarača za pristupanje OECD-u, članstvo u toj organizaciji opisao je kao važan vanjskopolitički cilj i katalizator daljnjih reformi. Donošenje toga Zakona i pripadajućih podzakonskih akata ocijenio je velikom reformom državnih poduzeća, istaknuvši da su u proces uključeni i poslovni sektor, sindikati te javnost.

Zdenko Lucić

– Nakon izborene samostalnosti, ulaska u NATO, Europsku uniju pa nedavno i u eurozonu i Schengen, članstvom u OECD-u zaokružit ćemo međunarodni položaj Hrvatske u svijetu. Ostale su još samo neke interne procedure koje ćemo dovršiti i do kraja godine postati članicom OECD-a – najavio je Lucić.

Tri ključne poruke o upravljanju državnim poduzećima u eri umjetne inteligencije govorio je Antonio Gomes, zamjenik ravnatelja Uprave za financijska i poslovna pitanja OECD-a, koji se konferenciji priključio videopozivom.

Prvo je istaknuo da digitalne tehnologije nisu samo tehnološko pitanje, nego imaju implikacije na vlasništvo i upravljanje državnim poduzećima te traže odgovornost. Nadalje, upozorio je da umjetna inteligencija istodobno stvara prilike i rizike te ostaje alat, a ne zamjena za dobro upravljanja, dok je svoje izlaganje završio uz zaključak da su rizici korištenja AI-ja za državna poduzeća još veći nego za privatne tvrtke, jer imaju veće implikacije na javne financije, usluge i povjerenje građana u te institucije, pa ona moraju preuzeti i veću odgovornost.

Imovina vrijedna više od 44 milijarde eura

Državna poduzeća znače veliku imovinu koja nije samo vlasništvo države, nego i građana, dodao je Leon Žulj, ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu, koncesije i državne potpore u Ministarstvu financija.

Nije riječ samo o imovini vrijednoj više od 44 milijarde eura (energetika, infrastruktura, financije), nego i o javnim ciljevima tih poduzeća. U njima radi 50 tisuća zaposlenih, a u infrastrukturu, ponajprije prometnu kao najvrjedniju, uloženo je 1,6 milijardi eura.

Leon Žulj, Robert Blažinović, Lana Cindrić

Žulj je najavio da bi se već ovog tjedna mogli usvojiti prvi akti, poput uredbe o izboru i imenovanju članova uprava i nadzornih odbora, a slijede i dva pravilnika o transparentnosti i izvještavanju te uredba kojom će se definirati ciljevi za cijeli portfelj. Cjeloviti regulatorni okvir usklađen s OECD-ovom praksom trebao bi biti dovršen do kraja godine i u primjeni od početka 2027., rekao je Žulj, dodavši da su pozitivni primjeri transformacije već vidljivi u HEP-u, Hrvatskoj pošti i HAC-u.

– Ključna je poruka da se moramo mijenjati; alternativa je da ostanemo isti, no onda nećemo napredovati željenim tempom – rekao je Žulj, dodavši da su ciljevi bolje korporativno upravljanje, buđenje investicijskog potencijala, kibernetička otpornost i rast produktivnosti.

– Bez pametne infrastrukture nema novog pametnog razvoja – poručio je.

Nužna osobna transformacija

Da su promjene neizbježne i da moraju krenuti od svakoga od nas, prije nego dođu na razine poput državnih poduzeća, naglasio je i Slavko Vidović, predsjednik uprave InfoDoma i udruge CroSI, koji konferenciju organizira sedmu godinu zaredom.

– Svi se moramo transformirati. Potrebna je transformacija na svjetskoj razini da bismo radili sa zemljama OECD-a i na državnoj razini, jer su državna poduzeća stožerna i zajedno s ministarstvima najjači pokretački motor Hrvatske, pa je nužna digitalizacija poslovnih modela i razvoj novih sposobnosti na bazi AI-ja. Na kraju dolazimo do osobne transformacije, jer svatko od nas i privatno i poslovno treba raditi digitalno i koristiti AI kao alat – rekao je Vidović.

Slavko Vidović

Hrvoje Džapo s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koordinator EDIH-a CROBOHUB, poručio je da je trenutno upravo sposobnost organizacija da najnovije tehnologije pretvore u opipljiv rezultat usko grlo, a ne sama tehnologija. Dodao je i da Europa gradi vlastite AI tvornice radi sigurnosti podataka, a jednu od 19 takvih u Uniji dobit će i Hrvatska.

Nina Begičević Ređep s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu naglasila je da državna poduzeća moraju postati sinonim za produktivnost, inovativnost i agilnost te da bi trebala bolje iskoristiti akademske resurse, a najvažnijom je ocijenila suradnju s fakultetima na kurikulumima.

Hrvoje Džapo, Neven Vrček, Boris Blumenschein