Raiffeisenu za pobjedu u bitki za Addiko nedostaje 3,7 posto

Bitka za preuzimanje Addiko Bank ulazi u završnu fazu, a za sada je Raiffeisen Bank International (RBI) nadomak ciljne crte. Kako jutros navodi EQS News, austrijska banka objavila je koliki udio Addikovih dionica trenutno kontrolira. Zaključno do ponedjeljka, 13. srpnja u 9:30 sati, Raiffeisen je u dobrovoljnoj ponudi prikupio ukupno 51,28 posto dionica relevantnih za izračun minimalnog praga uspješnosti ponude. S obzirom na to da je snizio prag uspješnosti ponude sa 75 na 55 posto, RBI-u nedostaje manje od četiri posto.

No, austrijska banka polako, ali sigurno prikuplja dionice s obzirom na to da je prije tjedan dana kontrolirala 50,72 posto dionica. To uključuje i 9,63 posto udjela ALTA grupe u vlasništvu srpskog poduzetnika Davora Macure, koji je dogovorio s Austrijancima preuzimanje Addikova poslovanja u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. RBI bi preuzeo poslovanje u članicama Europske unije, Sloveniji i Hrvatskoj.

RBI ističe i da, unatoč zakonskoj mogućnosti povlačenja prihvata nakon poboljšanja konkurentske ponude NLB-a 24. lipnja, do sada nije zaprimljen nijedan zahtjev za povlačenje. Kao što je poznato, dioničari Addika koji su prihvatili ponudu RBI-a mogu u četiri radna dana promijeniti odluku i prodati svoje dionice Novoj Ljubljanskoj banci (NLB). Najveća slovenska banka nudi 29 eura za dionicu, a RBI 23 eura. Međutim, eventualno preuzimanje od strane NLB-a nosi i veliki regulatorni rizik zbog ulaska na hrvatsko tržište.

ALTA grupa je također jučer putem servisa EQS News potvrdila da ostaje pri odluci da ponudi više od devet posto dionica u Addiko Bank austrijskoj banci. Rok za prihvat RBI-jeve ponude istječe 22. srpnja u 17:00 sati, uz mogućnost produljenja za potreban broj radnih dana odlukom austrijskog regulatora zbog najave smanjenja praga NLB-a na 50 posto od 12. srpnja. NLB-ov prag ujedno je i minimum koji dopušta austrijska regulativa o preuzimanjima.

Ako RBI uspije u preuzimanju, vratit će se akvizicijom na slovensko tržište s kojeg je otišao prije 15 godina. NLB želi ući na hrvatsko tržište bankarskih usluga na kojem, zbog poznatog slučaja stare devizne štednje, nije prisutan više od tri desetljeća.