Anketa među članovima Liderovog Kluba izvoznika (11.)
U moru proturječnih makroekonomskih informacija i prognoza ekonomskih analitičara za ovu godinu željeli smo barem donekle rasčistiti kakva je stvarna poslovna situacija ‘na terenu‘ te kakvi su signali za ostatak godine. Pitali smo čelne ljude kompanija koje su članovi Liderova Kluba izvoznika je li im ova godina jednako stresna kao prošla ili primjećuju da se situacija na tržištu smiruje, koji su recentni trendovi u njihovoj branši i kako im se prilagođavaju, koji su im ključni izazovi poslovanja te kakvi im signali dolaze s njihovih izvoznih tržišta.
Danas objavljujemo odgovore Hrvoja Čuvala, predsjednika Uprave HBOR-a:
U ovoj godini HBOR bilježi povećanje kreditne aktivnosti i to za 65 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dosad je u 2023. odobreno preko 420 milijuna eura kredita. Unatoč mnogim turbulencijama u proteklom razdoblju, uspješno smo odgovorili na sve izazove te pomogli hrvatskim poduzetnicima da se odupru krizama uzrokovanim covidom, potresima i ratom u Ukrajini.
Skok investicijskih kredita
Jedan od glavnih pokazatelja oporavka tržišta jest povećanje udjela investicijskih kredita i po broju i po iznosu. Ove godine je udio investicijskih kredita po broju odobrenja čak 80 posto za razliku od 43 posto koliko je iznosio u istom razdoblju prošle godine. Prema volumenu, trenutno bilježimo udio od 65 posto u korist investicijskih kredita, dok je u 2022. iznosio 50 posto. Očekujemo da će se ovakav trend nastaviti i ubuduće. Veliki utjecaj na oporavak kreditiranja i pozitivna ekonomska kretanja svakako su imali ulazak Hrvatske u Schengen te u Europsku monetarnu uniju.
Osim toga, sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) značajno doprinose rastu novih investicija. U okviru NPOO-a HBOR provodi šest financijskih instrumenata u ukupnoj vrijednosti od 255,5 milijuna eura. U skladu s regulatornim okvirom za provedbu i korištenje sredstava, sve investicije koje će biti financirane sredstvima NPOO-a moraju zadovoljavati kriterije načela nenanošenja bitne štete okolišnim i klimatskim ciljevima EU-a, tj. DNSH načelo.
Subvencije kamatnih stopa koje provodimo u suradnji s poslovnim bankama osiguravaju povoljne uvjete financiranja privatnim i javnim subjektima, a uveli smo i novi Operativni program za provedbu Financijskog instrumenta jamstvenog fonda za kredite subjektima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poslovnim subjektima. Time po prvi puta izdajemo jamstva za velika i srednje kapitalizirana poduzeća. Svi ti proizvodi odličan su primjer kako se EU i državna sredstva mogu iskoristiti za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji s visokim utjecajem na privatna ulaganja.
Izazovi zelenog plana
Ključni izazovi, ne samo za HBOR, već i za poslovne subjekte jesu prilagodbe na nove zahtjeve koji proizlaze iz Europskog zelenog plana. Zelena tranzicija obuhvaća relativno novi poslovni model unutar kojeg smo svi u tzv. krivulji učenja. Kao značajnu prepreku u postizanju zelenih ciljeva vidimo nedostatak specifičnih znanja i dostupnih ljudskih resursa s odgovarajućim kompetencijama.
Zeleni plan zahtijeva višedisciplinarni pristup koji premašuje postojeće kapacitete u privatnom i javnom sektoru, ali i na financijskim tržištima, a njegova realizacija najviše ovisi o djelotvornosti i suradnji triju glavnih aktera u ekosustavu: Vlade, privatnog sektora i financijskog sektora. Stoga je važno postići standardizirani pristup na svim razinama - od Europske unije preko nacionalnih vlada do financijskih tržišta i poduzeća.