Hrvatska drvno-prerađivačka industrija suočena s ozbiljnim padom dobiti

Drvno-prerađivačka industrija jedna je od najvažnijih proizvodnih industrija domaćeg gospodarstva jer zapošljava više od 30 tisuća radnika, ostvaruje 3,6 milijarde eura godišnjeg prihoda i među rijetkim je granama koje kontinuirano ostvaruju pozitivan vanjskotrgovinski saldo (~830 milijuna eura), piše HUP.

Ujedno je duboko povezana s ruralnim i industrijski slabije razvijenim dijelovima zemlje, gdje su brojni poslodavci ujedno ključni nositelji lokalne gospodarske stabilnosti. Upravo zato brine što problemi u sektoru nisu samo u financijskim pokazateljima, već i u konkretnim poslovnim odlukama odnosno tendencijama u ovom segmentu tržišta rada. Mnogi proizvođači zatvaraju dijelove proizvodnje, smanjuju broj zaposlenih i naglo mijenjaju poslovne modele, dok se dio tvrtki suočava s kašnjenjem plaća, problemima u likvidnosti i sve težim podmirivanjem financijskih obveza.

Financijski podaci za TOP 20 drvno-prerađivačkih poduzeća potvrđuju razmjere spomenutog pogoršanja. EBITDA bilježi pad sa 62 milijuna EUR u 2023. na 24 milijuna eura u 2025., EBITDA marža sa 6,1 posto na 2,2 posto, dok se neto rezultat pogoršao s neznatne dobiti od dva milijuna eura na gubitak od 98 milijuna eura. Neto marža u 2025. je dosegnula minus 9,0 posto, što pokazuje da rast prihoda više nije dovoljan za očuvanje profitabilnosti sektora!

Trošak prodane robe pritom je porastao s 21,7 posto u 2023. na 24,1 posto u 2025., a trošak rada s 10,8 posto na 13,4 posto poslovnih prihoda. Prosječna bruto plaća u najvećim tvrtkama, pod uvjetima kroničnog nedostatka kvalificirane radne snage, raste za 13,2 posto u 2025., a EBITDA po zaposlenom pada na svega 4.706 EUR, što sektor čini sve ranjivijim na svako novo povećanje cijena sirovina, energije, rada ili financiranja.

Negativna kretanja se ogledaju i u smanjenju udjela CAPEX-a u poslovnim prihodima (s 12,6 posto 2023. na 11,0 posto u 2025.), u sektoru u kojemu su nasušno potrebne automatizacija, energetska učinkovitost, bolja iskorištenost sirovine i prelazak prema finalnim proizvodima. Zabrinjava činjenica da se količina izvezene sirovine lani kretala ispod razina iz 2021., dok vrijednost toga izvoza raste skromno. Ukratko, rast izvoza nije rezultat rasta proizvodnje i konkurentnosti, nego uglavnom viših cijena.